Jesu li dojiljama potrebni dodaci prehrani?

Velika pažnja poklanja se prehrani tijekom trudnoće, međutim puno je veći izazov hraniti se pravilno kako bi osigurali stvaranje dovoljne količine mlijeka za vaše dojenče. Stoga, i nakon poroda treba imati strategiju kako osigurati novorođenčetu dobre temelje za rast, razvoj i otpornost organizma. Mlijeko je prva namirnica s kojom se novorođenče upoznaje i tijekom prve godine predstavlja nezamjenjiv izvor hranjivih tvari. Osim toga, dojenje je prirodan fiziološki proces koji ima brojne blagotvorne učinke i na majku i na dijete.

 

Tijekom prvih 4-6 mjeseci života preporučuje se isključivo hranjenje majčinim mlijekom. Za majku, dojenje je novi prehrambeni izazov jer proizvodnja mlijeka iziskuje dodatnu energiju, a smatra se da je u razdoblju laktacije, potrebno unijeti dodatnih 500 kcal dnevno, poželjno iz kvalitetnih izvora. Osim energetskih, povišene su i potrebe za brojnim vitaminima i mineralima, te je stoga uputno nastaviti s primjenom prenatalnog dodatka prehrani.

 

Majčino mlijeko najbolja je hrana za dojenče, koje tijekom prvih šest mjeseci života ovisi isključivo o majčinom unosu nutrijenata, stoga je od izuzetne važnosti pravilna i uravnotežena prehrana majke te nadoknada brojnih nutrijenata koji su posebno bitni za dojilje. Posebno je potrebno staviti naglasak na adekvatan unos energije, proteina te vitamina i minerala čije su potrebe povećane, kao što su vitamini A, C, D i B-kompleks te cink, jod i željezo.

 

Tijekom razdoblja dojenja majka treba producirati prosječno 750 ml svakoga dana, a u toj količini majčinog mlijeka prosječno je sadržano primjerice 520 kcal, 44 g masti, 240 mg kalcija te 37,5 mg vitamina C. Kako bi majčino mlijeko bilo kvalitetno i bogato potrebnim nutrijentima, nutritivni status dojilje treba biti adekvatan, kao i njezina svakodnevna prehrana, a ne treba zanemariti i osiguravanje psihičkog i tjelesnog odmora.

 

Tijekom posljednjih 30 godina brojna su znanstvena istraživanja ukazala na važnost dodatne primjene određenih nutrijenata za vrijeme pripreme za trudnoću, trudnoće i dojenja, a najveći broj dokaza postoji za folnu kiselinu, omega-3 masne kiseline (DHA i EPA), željezo, jod, vitamine B6, B12, D3 te magnezij. Te hranjive tvari ponekad se nazivaju i ključnim nutrijentima za zdravu trudnoću i dojenje.

 

Dojiljama je posebno važna dodatna primjena omega-3 masnih kiselina (DHA i EPA) koje imaju dalekosežne povoljne učinke na kognitivni razvoj djeteta. Preporučuje dnevni unos od najmanje 250, a poželjno 300 mg omega-3 (DHA + EPA) i pritom udio DHA treba iznositi 200 mg. Sastav masnih kiselina i koncentracija omega-3 u majčinom mlijeku izravno je ovisan o unosu omega-3 masnih kiselina putem prehrane i dodataka prehrani majke. Dojenjem se djetetu osigurava unos arahidonske (AA) i dokozaheksaenske (DHA) masne kiseline. Znakovito je da se razine AA i DHA ne mijenjaju ako majka unosi više esencijalnih masnih kiselina, prekursora AA i DHA. Stoga je izvjesno da dojilje trebaju prehranom i dodacima osigurati izvore DHA. Dokazano je da nakon što dojilja konzumira hranu bogatu omega-3 masnim kiselinama, razina DHA u majčinu mlijeku značajno poraste nakon 6 sati, a dosegne maksimalnu razinu nakon 24 sata. 

 

Nedostatak vitamina D prepoznat je kao javnozdravstveni problem u mnogim zemljama, a trudnice i dojilje svrstavaju se u rizične skupine. Učestalost nedostatka vitamina D u populaciji trudnica i dojilja kreće se od 20 and 40%. Poznato je da je nadomjesna primjena vitamina D učinkovita terapija nedostatka, međutim još uvijek se rađa novorođenčad s hipovitaminozom D. Brojne su studije provedene tijekom posljednja dva desetljeća ukazala na potencijalnu vezu adekvatnih serumskih vrijednosti 25(OH)vitamina D tijekom trudnoće na skeletne i izvanskeletne učinke (primjerice autoimune bolesti, dijabetes, maligne bolesti putem fetalnog programiranja). Stoga je uputno razmotriti i prevenirati potencijalni nedostatak vitamina D i u trudnica i dojilja kako bi se prevenirao utjecaj nedostatka na fetus. Prema Smjernicama Institute of Medicine, objavljenim 2011. godine, preporučena dnevna doza vitamina D za trudnice i dojilje iznosi 600 IJ.

 

Potrebe za magnezijem povećane su tijekom druge polovice trudnoće, no unos tog minerala važan je i tijekom razdoblja laktacije te je potrebno osigurati dodatan unos putem dodataka prehrani. Slično je i s drugim mineralima poput kalcija, cinka, joda, selena i željeza.

 

Almagea® PRENATAL OMEGA3+ inovativni je dodatak prehrani koji osim ključnih nutrijenata u razdoblju laktacije sadrži i riblje ulje kao izvor blagotvornih omega – 3 masnih kiselina, te tako postaje učinkoviti saveznik svake žene i nakon razdoblja trudnoće.

 

 

 

Dodatno

Prijavite se na naš newsletter & pratite nas na Facebooku i Instagramu