KRILL OIL CARDIO+ u bolesnika s nealkoholnom masnom bolesti jetre (NAFLD)"/>

Prva klinička studija o primjeni Almagea KRILL OIL CARDIO+ u bolesnika s nealkoholnom masnom bolesti jetre (NAFLD)

U Hrvatskoj je provedeno prvo pilot-istraživanje o primjeni ulja račića krila bogatog omega-3 masnim kiselinama u bolesnika s masnom jetrom – jedno od rijetkih domaćih istraživanja s domaćim dodatkom prehrani.

 

 

Utjecaj ulja račića krila na status omega-3 masnih kiselina, rizik od kardiovaskularnih bolesti i zdravlje jetre

Nealkoholna masna bolest jetre (engl. Non-Alcoholic Fatty Liver Disease, NAFLD) definira se kao prekomjerno nakupljanje masti u jetri kod osoba koje ne konzumiraju alkohol u značajnim količinama. NAFLD je vodeći uzrok kroničnih bolesti jetre u zapadnim zemljama. Ova bolest obuhvaća cijeli spektar bolesti masne jetre od jednostavnog oblika kod kojeg dolazi do akumulacije masti u stanicama jetre, ali bez oštećenja stanica, preko steatohepatitisa kod kojeg uz taloženje masti dolazi i do upale i oštećenja stanica. Većina oboljelih od masne jetre je u riziku od progresije bolesti do ciroze jetre, pa čak i karcinoma jetre.

NAFLD nije samo bolest ograničena na jetru, nego je udružena s nizom bolesti i stanja. Najčešće je povezana s bolestima srca i krvožilja, kroničnom bubrežnom bolesti i dijabetesom tipa 2, pri čemu se smatra jetrenom manifestacijom metaboličkog sindroma. Komponentne metaboličkog sindroma (debljina i prekomjerne vrijednosti opsega struka, povišeni krvni tlak, povišene masnoće u krvi i poremećaj razine glukoze u krvi) imaju utjecaj na ozbiljnost masne jetre, što ih je više, oštećenje jetre je veće (2).

NAFLD je jedan od najčešćih uzroka trajno povišenih jetrenih enzima. Treba napomenuti kako se prevalencija NAFLD-a u posljednjih 20 godina udvostručila dok je prevalencija drugih kroničnih bolesti jetre ostala nepromijenjena, ili je čak smanjena. Unatoč porastu prevalencije NAFLD i dalje ostaje nedovoljno dijagnosticirana i tretirana u rutinskoj medicinskoj praksi (3). U oboljelih je povećana smrtnost od kardiovaskularnih bolesti, odnosno povećana je učestalost moždanog udara, srčanog udara i pogoršanja kroničnog srčanog zatajenja (3). Brojna istraživanja su pokazala da oboljeli od NAFLD-a imaju veću učestalost nakupljanja plaka na krvnim žilama u usporedbi s osobama koje nemaju NAFLD (4).

Meta analiza koja je kombinirala podatke dobivene između 2000. i 2015. godine procijenila je kako je učestalost NAFLD-a u Europi 23,1%. (5) Za sada nema točnih podataka o prevalenciji NAFLD-a u Hrvatskoj, međutim, zabilježeno je kako osobe koje imaju barem jednu komponentu metaboličkog sindroma imaju povišenu mjeru za masnu jetru dobivenu ultrazvukom u 88,3% slučajeva što se podudara sa svjetskim podacima (6). U Hrvatskoj prevalencija metaboličkog sindroma  slična je kao i u zapadnim zemljama. Najviše osoba s metaboličkim sindromom zabilježeno je u Baranji, čak 40% (7), dok je u Dalmaciji, točnije na području otoka Hvara, zabilježeno 26% osoba s metaboličkim sindromom (8).

Pretilost je dokazani čimbenik rizika za NAFLD, a pokazalo se kako za svako povećanje indeksa tjelesne mase za jednu jedinicu, izgledi za razvoj NAFLD-a rastu 13 do 35%, a za svako povećanje opsega struka za 1 cm, izgledi rastu za 10 do 35%. (9)

 

Način prehrane i dodaci prehrani koji mogu koristiti kod masne jetre

Za sad ne postoji optimalna terapija nealkoholne masne jetre. Glavna terapijska strategija je liječenje pretilosti i pridruženih metaboličkih poremećaja poput povišene razine glukoze i masnoća u krvi ponajprije promjenom životnih navika. U prvom redu to su redukcijska dijeta i povećanje tjelesne aktivnosti koji se smatraju ključnim bez obzira na stadij bolesti. Tjelesna aktivnost dovodi do poboljšanja osjetljivosti na inzulin, jetrenih enzima i postotka masti u jetri neovisno o gubitku na tjelesnoj masi. Gubitak viška kilograma doprinosi boljoj zdravstvenoj slici, međutim, ne preporučuje se gubiti više od 1,5 kg tjedno jer nagli gubitak kilograma može pogoršati upalno stanje u organizmu. Oboljelima se preporuča u prehrani zamijeniti zasićene masne kiseline jednostruko (MUFA) ili višestruko (PUFA) nezasićenima jer ova zamjena, čak i kod prehrane kod koje nije smanjena kalorijska vrijednost, dolazi do smanjenja pohrane masti u jetri. Optimalna prehrana za oboljele od NAFLD-a je mediteranska prehrana koju karakterizira visoki sadržaj antioksidansa i vlakana, bogat sadržaj dobrih masti i nizak udio jednostavnih šećera. Izuzetno bitan čimbenik je pridržavanje programa za smanjenje tjelesne mase, a pridržavanje principa mediteranske prehrane se pokazalo uspješnijim od nekih drugih hipokalorijskih načina prehrane zbog obilja vrsta namirnica te hedonističke komponente ove dijete (okusa, aroma, mirisa, boja) (10).

Još jedan terapijski pristup NAFLD-u je i primjena dodataka prehrani. Različita istraživanja su pokazala kako omega-3 masne kiseline imaju blagotvorno djelovanje kod masne jetre (11, 12). Omega-3 masne kiseline, EPA (eikozapentaenska kiselina) i DHA (dokozaheksaenska kiselina) imaju povoljan učinak na metabolizam masti u jetri, smanjuju upalu te smanjuju nakupljanje triglicerida u jetri, na način da smanjuju ekspresiju gena koji su uključeni u njihovo pohranjivanje (13).

Primjena vitamina E rezultirala je pozitivnim ishodom u dva različita velika klinička istraživanja gdje je kod oboljelih došlo do poboljšanja vrijednosti aktivnosti bolesti (14, 15). Vitamin E zbog svog antioksidativnog, protuupalnog i povoljnog djelovanja na jetrene stanice u kombinaciji s jednostavnom primjenom predstavlja pragmatični terapijski pristup. Smatra se kako oksidativni stres ima važnu ulogu u progresiji bolesti. Uz vitamin E, selen je jedan od najpoznatijih antioksidansa koji neutraliziraju slobodne radikale te je očekivana i njegova primjena u terapiji nealkoholne masne bolesti jetre.

 

Prikaz dizajna i metodologije pilot-istraživanja

Dvostruko slijepo radomizirano pilot istraživanje provedeno je na oboljelima od nealkoholne masne bolesti jetre u Kliničkom bolničkom centru u Zagrebu tijekom 2016. i 2017. godine. U istraživanju, koje je trajalo šest mjeseci, sudjelovalo je 14 ispitanika s dijagnosticiranom nealkoholnom masnom bolesti jetre. Ispitanici su podijeljeni u dvije skupine. Prva skupina, intervencijska, dobivala je ulje račića krila u količini od tri kapsule dnevno (Almagea® KRILL OIL CARDIO+ koji sadrži 1500 mg ulja račića krila, 36 mg vitamina E i 165 mcg selena), dok je druga skupina, placebo, dobivala tri kapsule dnevno sojinog ulja (1500 mg sojinog ulja). Ulje račića krila izvor je omega-3 masnih kiselina koje dolaze u posebnom fosfolipidnom obliku koji ima visoku biološku raspoloživost. Istraživanja na životinjskom modelu pokazuju smanjenje masti u jetri zbog čega ulje račića krila ima velik potencijal za primjenu kod oboljelih od NAFLD-a.

Korištene su slijedeće metode: mjerenje antropometrijskih parametara, potrošnja energije u mirovanju (REE), jetreni enzimi, razina lipida u serumu, omega-3 indeks i indeks masne jetre. Mjerenje se vršilo na početku i na kraju istraživanja.

Omega-3 indeks predstavlja koristan biomarker za kardiovaskularne bolesti, a može biti i koristan pokazatelj rizika za razvoj NAFLD-a (16). Omega-3 indeks u terminologiju je uveden prije nekoliko godina, a označava sadržaj EPA+DHA u eritrocitima izražen kao postotak u ukupnim masnim kiselinama. Odličan je pokazatelj sadržaja omega-3 masnih kiselina u tkivima, te predstavlja fiziološki relevantan i neovisan čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti s potencijalnim značajem u kliničkoj primjeni (17).

FLI ili indeks masne jetre je validirani indikator koji ukazuje na stupanj masne jetre, a dobiva se na temelju podataka o indeksu tjelesne mase, opsegu struka, razini triglicerida i jetrenog enzima gama-glutamiltransferaze (GGT). FLI je jedan od tri najbolje validiranih biomarkera steatoze jetre prema međunarodno priznatim smjernicama, ima dobru prediktivnu sposobnost i precizan je u otkrivanju NAFLD-a (18).  

 

Prikaz glavnih rezultata

Rezultati su pokazali statistički značajno smanjenje tjelesne mase, indeksa tjelesne mase i opsega struka u intervencijskoj skupini u usporedbi s placebo skupinom gdje promjene nisu statistički značajne. Obje skupine nisu pokazale statistički značajne promjene lipida u serumu i jetrenih enzima. U intervencijskoj skupini zabilježeno je smanjenje indeksa masne jetre kod 75% oboljelih od NAFLD-a. U placebo skupini, zabilježeno je povećanje indeksa masne jetre kod 66% ispitanika. Nakon intervencije, zabilježeno je povećanje omega-3 indeksa u intervencijskoj skupini od 7,7%, te smanjenje od 6% u placebo skupini. Omega-3 indeks kod ispitanika na početku istraživanja bio je vrlo nizak te prema tome ispitanici imaju velik rizik od kardiovaskularnih bolesti, tj. njihov status EPA i DHA pruža slabo kardioprotektivno djelovanje. Podaci ne čude s obzirom da je konzumacija ribe u Hrvatskoj vrlo niska, a riba i morski plodovi su glavni izvor blagotvornih omega-3 masnih kiselina. Dobiveni rezultati svakako pokazuju potrebu za dodatnom primjenom omega-3 masnih kiselina u rizičnoj populaciji, poglavito osoba koje su pretile ili imaju neke od komponenti metaboličkog sindroma (visoki tlak, poremećaj razine glukoze ili lipida). U užem smislu, ovo pilot istraživanje pokazalo je kako ulje račića krila u kombinaciji s antioksidansima vitaminom E i selenom ima značajan potencijal za primjenu kod oboljelih od masne bolesti jetre.

 

 

Literatura:

  1. Marjot, T., Sbardella, E., Moolla, A., Hazlehurst, J., Tan, G. D., Ainsworth, M., Cobbold,  J. F. L., Tomlinson, J.W. (2018) Prevalence and severity of non-alcoholic fatty liver disease are underestimated in clinical practice: impact of a dedicated screening approach at a large university teaching hospital. Diabet. Med. 35 (1), 89-98.
  2. Orlić, L., Mikolasevic, I., Bagic, Z., Racki, S., Stimac, D., & Milic, S. (2014). Chronic kidney disease and nonalcoholic fatty liver disease-is there a link? Gastroenterology Research and Practice, 2014, 847539.
  3. Bukmir, L., Smokrović, H., Diminić-Lisica, I., Ljubotina, A., Popović, B. (2015) Nealkoholna masna bolest jetre. Acta Med Croatica. 69, 305-310.
  4. Mikolašević, I., Orlić, L., Štimac, D., Mavrinac, V., Ferenčić, A., Rundić, A., Babić, V., Milić, S. (2016) Nealkoholna masna bolest jetre – multisistemska bolest? Liječ Vjesn. 138, 353–358.
  5. Younossi, Z.M., Koenig, A.B., Abdelatif, D., Fazel, Y., Henry, L., and Wymer, M. Global epidemiology of nonalcoholic fatty liver disease-meta-analytic assessment of prevalence, incidence, and outcomes. Hepatology. 2016; 64: 73–84
  6. Mikolasevic I, Milic S, Orlic L, Stimac D, Franjic N, Targher G. Factors associated with significant liver steatosis and fibrosis as assessed by transient elastography in patients with one or more components of the metabolic syndrome. J Diabetes Complications. 2016 Sep-Oct;30(7):1347-53.
  7. Tucak-Zorić S, Bilić Čurčić I, Mihalj H i sur. Prevalence of Metabolic Syndrome in the Interior of Croatia: The Baranja Region. Coll Antropol 2008;32:659–65.
  8. Deka R, Narančić NS, Xip H i sur. Metabolic Syndrome in the Island Population of the Eastern Adriatic Coast of Croatia. Coll Antropol 2008;32:85–91
  9. Pang, Q., Zhang, J.-Y., Song, S.-D., Qu, K., Xu, X.-S., Liu, S.-S. et al. Central obesity and nonalcoholic fatty liver disease risk after adjusting for body mass index. World J Gastroenterol. 2015; 21: 1650
  10. Suárez M, Boqué N, Del Bas JM, Mayneris-Perxachs J, Arola L, Caimari A. Mediterranean Diet and Multi-Ingredient-Based Interventions for the Management of Non-Alcoholic Fatty Liver Disease. Nutrients. 2017;9(10):1052.
  11. Exercise and non-alcoholic fatty liver disease: a systematic review and meta-analysis. Keating SE, Hackett DA, George J, Johnson NA J Hepatol. 2012 Jul; 57(1):157-66.
  12. Effectiveness of Omega-3 Polyunsaturated Fatty Acids in Non-Alcoholic Fatty Liver Disease: A Meta Analysis of Randomized Controlled Trials. He XX, Wu XL, Chen RP, Chen C, Liu XG, Wu BJ, Huang ZM PLoS One. 2016; 11(10):e0162368.
  13. Nobili, V., Alisi, A., Musso, G., Scorletti, E., Calder, P.C., Byrne, C.D. (2016) Omega-3 fatty acids: Mechanisms of benefit and therapeutic effects in pediatric and adult NAFLD. Crit Rev Clin Lab Sci. 53 (2), 106-20.
  14. Lavine J.E., Schwimmer J.B., Van Natta M.L., Molleston J.P., Murray K.F., Rosenthal P., Abrams S.H., Scheimann A.O., Sanyal A.J., Chalasani N., et al. Nonalcoholic Steatohepatitis Clinical Research Network Effect of Vitamin E or Metformin for Treatment of Nonalcoholic Fatty Liver Disease in Children and Adolescents. JAMA. 2011;305:1659. 
  15. Sanyal A.J., Chalasani N., Kowdley K.V., McCullough A., Diehl A.M., Bass N.M., Neuschwander-Tetri B.A., Lavine J.E., Tonascia J., Unalp A., et al. NASH CRN Pioglitazone, Vitamin E, or Placebo for Nonalcoholic Steatohepatitis. N. Engl. J. Med. 2010;362:1675–1685.
  16. Parker, H.M., O'Connor, H.T., Keating, S.E., Cohn, J.S., Garg, M.L., Caterson, I.D., George, J., Johnson, N.A. (2015) Efficacy of the Omega-3 Index in predicting non-alcoholic fatty liver disease in overweight and obese adults: a pilot study. Br J Nutr. 114 (5), 780-7.
  17. Vranešić Bender, D. (2011) Omega-3 masne kiseline – svojstva i djelovanje. Medix. 17, 234 – 240.
  18. EASL-EASD-EASO Clinical Practice Guidelines for the Management of Non-Alcoholic Fatty Liver Disease. European Association for the Study of the Liver (EASL)., European Association for the Study of Diabetes (EASD)., European Association for the Study of Obesity (EASO). Obes Facts. 2016; 9(2):65-90.

 

 

Dodatno

Prijavite se na naš newsletter & pratite nas na Facebooku i Instagramu