Za novopečene mame: Mali vodič kroz uspješno dojenje

Priroda se pobrinula da stvori idealnu hranu za bebe – majčino mlijeko. Majčino mlijeko ne košta ništa, uvijek je idealne temperature, a sam proces dojenja ujedno stvara duboku psihološku vezu između majke i djeteta.

 

Blagodati majčinog mlijeka

Majčino mlijeko osigurava sve hranjive tvari i sadrži idealnu količinu masti, šećera, vode, proteina i ostalih važnih tvari koje su djetetu tijekom prvih 6 mjeseci života potrebne za optimalan rast i razvoj.

Stručnjaci preporučuju dojenje barem do prve godine djetetova života uz dohranu koja se uvodi između navršenih 4 - 6 mjeseci. Što se dijete duže doji, veće su prednosti, međutim, trajanje dojenja obično je individualno i može se ostvariti samo dok funkcionira tim majka-dijete.

Zavidan broj znanstvenih istraživanja potvrdio je nezamjenjivu ulogu majčinog mlijeka u održavanju djetetovog zdravlja. Tako je dokazano da majčino mlijeko pruža zaštitu od infekcija prenoseći važna antitijela koja štite od bolesti te pomažu u razvoju djetetovog imunološkog sustava. Osim toga, pokazalo se da djeca hranjena majčinim mlijekom rjeđe obolijevaju od alergija, infekcija uha, bolesti dišnog sustava i infekcija urinarnog sustava. U dojene djece rjeđe su epizode probavnih smetnji, poput dojenačkih proljeva i zatvora. Dojena djeca rjeđe posjećuju liječnika iz razloga što majčino mlijeko sadrži brojne sastojke koji se ne mogu sintetizirati i dodati u dojenačke formule.

 

Prehrana majke je ključna

Većina majki ne mora mijenjati svoju prehranu tijekom dojenja. „Dozvoljena“ i „zabranjena“ hrana za dojilje najčešće je uvjetovana kulturološki, budući da znanstvenim studijama nije utvrđena jasna veza između određenih namirnica i nepoželjnog utjecaja na majčino mlijeko i dojenje. Primjerice, ženama u Indiji preporučuje se češnjak tijekom dojenja, dok se u zapadnom svijetu zagovara izbjegavanje češnjaka budući da može utjecati na okus mlijeka.

Tjelesni napori majki ne prestaju sasvim tijekom laktacije stoga je potrebno opskrbiti organizam adekvatnom količinom energije. Dojenje je novi izazov jer proizvodnja mlijeka iziskuje dodatnu energiju, a smatra se da je u razdoblju laktacije potrebno unijeti dodatnih 500 kcal dnevno. Izvor energije za proizvodnju mlijeka dolazi iz dva izvora: energije koja je pohranjena u obliku masnog tkiva tijekom trudnoće i unosom hrane.

Nadalje, i potrebe za većinom hranjivih tvari rastu tijekom dojenja. Sastav majčine prehrane ne ostvaruje velik utjecaj na sastav mlijeka, međutim ukoliko je majčina prehrana deficitarna na određenim vitaminima i mineralima, za proizvodnju mlijeka iskoristit će se majčine zalihe, stavljajući nju u nutritivni deficit.

Novopečene majke nerijetko osjećaju popriličan umor, stoga se savjetuje da njihovi obroci budu redoviti i što kvalitetniji. U prehranu je poželjno uključiti što više svježeg voća i povrća, cjelovitih žitarica, ribe, nemasnog mesa, mliječnih proizvoda i kvalitetnih masnoća. Ukoliko majka nema vremena ili je preumorna za pripremu obroka, kao zamjenu za obrok moguće je pripremiti jednostavni mliječno – voćni shake. Hranjivi međuobroci mogu se grickati i dok je dijete na dojci, pri čemu energetske i voćne pločice te sušeno voće i orašasti plodovi predstavljaju odličan izbor.

Važno je naglasiti i dovoljan unos tekućine jer je nedovoljna količina mlijeka najčešće rezultat nedovoljnog unosa tekućine majke. Stoga bi dojilje dnevno trebale popiti najmanje 2 – 3 litre vode ili druge tekućine. Dobar izbor su izvorska voda, gazirana i negazirana mineralna voda, izotonični napitci, biljni čajevi bez dodanih šećera te svježe cijeđeni voćni sokovi razrijeđeni vodom.

Tijekom razdoblja dojenja nikako se ne preporučuje provođenje strogih dijeta. Osim što ograničavaju adekvatan unos hranjivih tvari, takve dijete se također mogu negativno odraziti na samu produkciju mlijeka.

 

Mali vodič za uspješno dojenje

Dojenje podupiru sve ključne organizacije – Svjetska zdravstvena organizacija, Američka pedijatrijska akademija te ministarstva zdravstva mnogih zemalja. UNICEF-ova inicijativa bolnica prijatelja djece (UNICEF’s Baby Friendly Hospital Initiative) učinila je mnogo na podizanju svijesti o važnosti dojenja. Također, u mnogim zemljama poštuje se Kodeks o oglašavanju dojenačkih mliječnih pripravaka. 

Iako je dojenje prirodan čin koji mnoge žene savladaju bez problema, svaka pomoć i uputa stručnjaka je dobrodošla. Stoga vam u nastavku donosimo pravila za uspješno dojenje:

  • Odmah po porodu, novorođeno dijete valja položiti majci na grudi ili na trbuh i ostaviti ga u tom bliskom kontaktu («skin to skin contact») do prvog podoja ili barem u prva dva sata nakon rođenja. Ukoliko majka i/ili dijete trebaju neodgodivu medicinsku intervenciju, bliski dodir valja omogućiti čim su oboje u dobrom stanju.
  • Velikoj većini dojenčadi u prvih 6 mjeseci života, pored majčinoga mlijeka, nije potrebna nikakva dodatna hrana. To je posebno važno u lošim socijalno-ekonomskim uvjetima, odnosno u okolnostima smanjenoga higijenskog standarda.
  • Zdravom dojenčetu koje se hrani na prsima nije potrebna nikakva druga tekućina, poput primjerice vode, čajeva ili sokova.
  • Dijete valja staviti na prsa na njegov zahtjev, tj. kada ponašanjem pokaže da je gladno, pa makar to bilo i ubrzo nakon prethodnog podoja.
  • Dojenče na prsima treba provesti onoliko vremena koliko je njemu potrebito, a ne koliko smo mi odredili.
  • Učestalo sisanje stimulira lučenje prolaktina. Podoj više od šest puta dnevno održava visoku razinu prolaktina što osigurava adekvatnu laktaciju.
  • Za uspješnu provedbu dojenja posebno je važno pravilno postavljanje djeteta na prsa,  na način da usnama široko obuhvati dio dojke oko bradavice. Uz takav položaj sisanje je najučinkovitije, a mogućnost oštećenja bradavica i posljedični nastanak mastitisa najmanji.
  • Majci i djetetu potrebno je osigurati mir, opuštenost i privatnost.

 

 

 

Dodatno

Prijavite se na naš newsletter & pratite nas na Facebooku i Instagramu