Almagea® CURCUMIN FORTE+

Kurkumin

  • Kurkumin je polifenol, biološki aktivna komponenta iz skupine kurkuminoida, zaslužan za karakterističnu žutu boju kurkume, začina koji se tradicionalno primjenjuje na područje Indije i jugoistočne Azije.
  • Pripisuju mu se brojne zdravstvene blagodati, osobito protuupalno i antioksidativno djelovanje
  • Nativni kurkumin se u ljudskom organizmu slabo apsorbira te se vrlo brzo neiskorišten izlučuje iz organizma, tj. ima iznimno nisku bioraspoloživost, nije topiv u vodi i nestabilan je u kiselom mediju koji je karakterističan za želudac
Vitamin D

 

  • Glavna je uloga vitamina D je održavanje normalne razine kalcija u krvi kontrolirajući njegovu apsorpciju i skladištenje. Vitamin D, također, potiče apsorpciju fosfora. Budući da kontrolira apsorpciju kalcija i fosfora, vitamin D je neophodan za rast, razvoj i zdravlje kostiju i zubi.
  • Vitamin D podržava rad imunološkog sustava što je bitno za ljude svih generacija. Funkcija vitamina D je, osim stimulacije imunološkog sustava kada je on preslab, i ublažavanje aktivnosti imunoloških stanica kada je taj sustav suviše aktivan. Vitamin D, također, sudjeluje u reguliranju stanične aktivnosti. Konkretno, dijeljenje stanica i njihova prirodna smrt ovisna je o dostupnosti vitamina D.
  • Vitamin D se pod utjecajem ultraljubičastih zraka može sintetizirati u koži (iz kolesterola). Smatra se da je izlaganje kože tijela suncu 10-15 minuta dvaput tjedno dovoljno da se osiguraju adekvatne količine vitamina D.
  • Namirnice sa značajnijim udjelom vitamina D su: žumanjak, jetra, masnija riba, maslac i obogaćena hrana.

Almagea® PRENATAL OMEGA3+

Omega-3 masne kiseline (DHA i EPA)

  • Omega-3 masne kiseline prepoznate su kao esencijalni nutrijenti za vrijeme trudnoće i ranog djetinjstva te imaju važnu ulogu u smanjenju rizika od nastanka degenerativnih bolesti u kasnijem životu. Prehrana bogata tim vrijednim supstancama djeluje povoljno na zdravlje srca i krvožilja, a ujedno osigurava pravilan razvoj mozga i vida u dojenčadi i djece.

  • Posljednja 3 mjeseca trudnoće i prvih nekoliko godina djetetovog života ključne su za pravilan razvoj mozga. Kada novorođenče dođe na svijet, njegova tjelesna masa čini samo 5 % tjelesne mase odraslih, ali zato veličina mozga čini 70 % veličine odraslog mozga. Preostali rast mozga odvija se tijekom prve godine života te u predškolskoj dobi, tako da je rast mozga većinom završen do pete ili šeste godine života. U tom osjetljivom razdoblju za rast mozga i razvoj mentalnih sposobnosti, od osobite je važnosti dovoljan unos specifičnih nutrijenata poput DHA.

  • DHA (dokosaheksaenska masna kiselina) pripada skupini omega-3 masnih kiselina te je dominantna gradivna struktura mozga i mrežnice oka pa se smatra da unos DHA u trudnica i dojilja doprinosi normalnom razvoju mozga i oka fetusa i dojene dojenčadi.  DHA je u prvim ključnim godinama života esencijalna odnosno ljudsko tijelo je ne može sintetizirati u dovoljnoj količini što upućuje na nužnost njenog dodatnog unosa. Riba, osobito ona masna, najbolji je izvor DHA, a osim riba i algi, jedini izvor DHA su posebno dizajnirani moderni proizvodi obogaćeni omega-3 masnim kiselinama poput Almagea® PRENATAL OMEGA3+.

  • Riblja ulja bogata omega-3 masnim kiselina (DHA i EPA) sigurna su za upotrebu te nisu utvrđeni toksični učinci njihovog svakodnevnog unosa. U časopisu Food and Chemical Toxicology*  objavljeno je kako su ulja bogata omega-3  masnim kiselinama poput ribljih ulja siguran prehrambeni izvor EPA i DHA. Sigurnost je potvrđena i u istraživanju objavljenom  u časopisu Arthritis Research & Therapy ** koje ističe da unos ribljeg ulja nema štetan učinak na majku i dijete.

  • Trudnice i dojilje postižu blagotvorni učinak uz dnevni unos 200 mg DHA. Preporučeni ukupni dnevni prehrambeni unos omega-3 masnih kiselina iznosi 250 mg.

Folna kiselina

 

  • Zbog bitne uloge u rastu majčinog tkiva tijekom trudnoće, dijeljenju stanica i formiranju određenih struktura fetusa, sve žene reproduktivne dobi trebaju pripaziti na adekvatan unos folne kiseline. Istraživanja ukazuju da unos folne kiseline prije i tijekom rane faze trudnoće može smanjiti rizik od oštećenja neuralne cijevi kod djeteta u razvoju. Smanjen rizik je primijećen i kod žena koje su već imale trudnoću pogođenu defektima neuralne cijevi.

  • Nažalost, pokazalo se da većina žena putem hrane ne unosi dovoljne količine folata tijekom ključnog razdoblja - prije nego što shvate da su trudne. A to je vrijeme kada je adekvatan unos folne kiseline od najveće važnosti jer je niska razina folata majke čimbenik rizika za razvoj oštećenja neuralne cijevi kod fetusa u razvoju. Zbog toga se savjetuje da sve žene reproduktivne dobi kao dodatak hrani bogatoj folatima, svaki dan koriste i dodatke prehrani koji sadrže 400 mikrograma folne kiseline. Dodatnim unosom folne kiseline povećava se i razina folata u tijelu majke.

Željezo

  • Tijekom trudnoće potrebe za željezom se udvostručuju na otprilike 30 mg dnevno. Dodatno željezo nužno je za tvorbu crvenih krvnih zrnaca i hemoglobina potrebnog za povećan volumen krvi majke. Željezo također doprinosi smanjenju umora i iscrpljenosti te igra ulogu u procesu dijeljenja stanica. I fetus marljivo skladišti željezo kako bi imao zalihe kroz prvih nekoliko mjeseci života kada mu je prehrana manjkava na ovom važnom mineralu.

  • Trudnicama je korisno znati koje namirnice obiluju željezom te bi ih trebale redovito konzumirati. Najbolji prirodni izvori željeza u hrani su crveno meso, riba te meso peradi. Značajne količine željeza mogu osigurati i obogaćeni pekarski proizvodi, kao i proizvodi od cijelog zrna žitarica, zeleno lisnato povrće, mahunarke, jaja i sušeno voće. Željezo iz jaja i biljnih namirnica se ne apsorbira podjednako učinkovito kao željezo iz mesa, ribe i peradi. Apsorpciju željeza iz hrane biljnog porijekla moguće je poboljšati istovremenom konzumacijom s hranom bogatom vitaminom C, poput soka od naranče ili posluživanjem tamnozelenog lisnatog povrća, paprike ili brokule s mesom, ribom ili peradi.

  • Uravnotežen plan prehrane osigurava 12 do 14 mg željeza. Kako bi se zadovoljile povećane potrebe tijekom trudnoće, često se iskorištavaju zalihe željeza trudnice. Budući da mnoge žene ulaze u trudnoću s niskim zalihama željeza, često su u povećanoj opasnosti od razvoja anemije. Brojni stručnjaci preporučuju rutinsku suplementaciju niskim dozama željeza počevši od  prvog prenatalnog posjeta liječniku. Žene koje u povijesti bolesti imaju anemiju ili menoragiju (obilna menstruacija), nepravilno se hrane ili su imale uzastopne trudnoće, trebaju svakako dodatno uzimati željezo. U ostalim slučajevima poželjno je provjeriti razinu hemoglobina, te po savjetu liječnika, posegnuti za nadomjesnim željezom.

Vitamin D3

  • Budući da je vitamin D važan za apsorpciju i iskoristivost kalcija, potrebno je procijeniti i njegov unos. Iako nedostatan unos vitamina D može ugroziti rast fetusa i razvoj kostiju, preporuke za dnevni unos vitamina D tijekom trudnoće nisu povećane. Neadekvatna opskrba tijela vitaminom D može se javiti tijekom zimskih mjeseci kada su sunčeve zrake preslabe za sintezu vitamina D koja se prirodno događa u ljudskoj koži. Tada je osobito važno unositi dodatni vitamin D. Općenito, vitamin D se posljednjih godina razmatra kao nutrijent s brojnim blagotvornim učincima te je uputno prehranu obogatiti ovih dragocjenim vitaminom.

Vitamin B6
  • Vitamin B6 je prijeko potreban za razgradnju proteina, masti i ugljikohidrata. Također ima važnu ulogu u stvaranju crvenih krvnih stanica, antitijela i neurotransmitera te je od ključne važnosti za razvoj živčanog sustava djeteta. Dodatno, vitamin B6 doprinosi regulaciji hormonske aktivnosti te stoga može biti od pomoći kod ublažavanja hormonski izazvanih tegoba u trudnoći kao što su pojava umora i iscrpljenosti. Blago povišena koncentracija vitamina B6 u proizvodu Almagea PRENATAL OMEGA3+ posebno je prilagođena potrebama trudnica. 

Vitamin B12

  • Vitamin B12 u suradnji s folatom sudjeluje u formiranju fetalnog tkiva i organa. U prosjeku trudnice unose dovoljne količine vitamina B12, no vegetarijanke i veganke mogu imati ozbiljan deficit budući da se vitamin B12 nalazi samo u životinjskim namirnicama poput mesa, ribe, jaja i mlijeka.

Jod

  • Jod je prijeko potreban za normalno funkcioniranje štitnjače. Nedostatak joda tijekom trudnoće može ometati razvoj fetusa te dovesti do mentalne retardacije i malformacija ploda. Osim toga, može izazvati i gušavost u majke.

  • Preporuča se da trudnice unose dodatnih 25 μg joda odnosno sveukupno 175 μg joda dnevno u odnosu na odrasle žene. Najpouzdaniji prehrambeni izvor je jodirana kuhinjska sol – 1 čajna žličica osigurava oko 400 μg joda, a kao dobar prehrambeni izvor ističu se riba i plodovi mora.

Vitamin E (D-alfa-tokoferol)

  • Predstavnik je vitamina topivih u mastima.
  • Osnovno svojstvo vitamina E je da pridonosi zaštiti stanica od oksidativnog stresa, odnosno stanja pretjerane produkcije štetnih slobodnih radikala.
  • Preporučena dnevna doza vitamina E koju treba unijeti u organizam iznosi 12mg za odrasle muškarce i žene.
  • Dnevna potreba za vitaminom E ovisi i o unosu višestruko nezasićenih masnih kiselina u prehrani. Što je više ovih masti u prehrani, veći je rizik da će njihovu strukturu oštetiti slobodni radikali te je stoga potreban vitamin E koji sprečava štetno djelovanje slobodnih radikala na masne kiseline. Optimalan omjer vitamina E i višestruko nezasićenih masnih kiselina je 0,4.
  • Najbolji prehrambeni izvori vitamina E su: ulje pšeničnih klica, orašasti plodovi, sjemenke, biljna ulja, žumanjak jajeta, lisnato zeleno povrće.
Magnezij

  • Magnezij je mineral koji je zastupljen u ljudskom tijelu u količini od otprilike 25 grama, od kojih je preko 50% smješteno u kostima. Istraživanja upućuju na efikasnost magnezija kod visokog krvnog tlaka tijekom trudnoće, grčeva, konstipacije i dispepsije (žgaravica). Magnezij je također prijeko potreban za normalan rast i razvoj kostiju te održavanje normalne funkcije živaca i mišića. U želucu služi za neutralizaciju želučane kiseline i pomaže u bržem kretanju hrane u probavnom traktu zbog čega mu se pripisuje i blago laksativno djelovanje.

  • Najbolji prehrambeni izvor magnezija jest hrana bogata vlaknima poput leguminoza, cjelozrnatih žitarica, povrća (posebice brokula, tikvice i tamno-zeleno lisnato povrće), sjemenke i orašasto voće (osobito bademi).

Almagea® L-CARNITINE ACTIVE+

L-karnitin
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
  • L-karnitin je tvar koja nastaje iz esencijalnih aminokiselina lizina i metionina posredstvom vitamina C, B6, niacina i željeza.
  • Brojne su funkcije karnitina u ljudskom organizmu, a najpoznatija je njegova uloga nosača masnih kiselina kroz staničnu membranu u mitohondrije, gdje se one sagorijevaju i koriste kao izvor energije.
  • L-karnitin pomaže tijelu pri proizvodnji energije te je važan za rad srca i mozga, kao i kretanje.
  • Ako nema dovoljno L- karnitina, mastiGlavni izvor energije za ljude i životinje. MastiGlavni izvor energije za ljude i životinje. MastiGlavni izvor energije za ljude i životinje. Masti sadržavaju devet kalorija po jednom gramu. sadržavaju devet kalorija po jednom gramu. sadržavaju devet kalorija po jednom gramu. se ne koriste za stvaranje energije nego se pojačano talože u mišićima i masnim tkivima.
  • Niz studija pokazuje da L-karnitin u obliku dodatka prehrani ima blagotvoran učinak na oporavak nakon tjelovježbe.
  • Prehrambeni izvori karnitina uključuju životinjsko meso, osobito govedinu i perad, zatim ribu, pšenicu, šparoge i avokado.

Krom (krom III klorid)
  • Krom je esencijalni mineral, u tijelu zastupljen u vrlo malim koncentracijama.
  • Aktivna je komponenta faktora tolerancije glukoze (GTF) koji je neophodan za proizvodnju učinkovitog inzulina bez kojeg organizam ne može regulirati razinu šećera u krvi i tkivima.
  • GTF regulira inzulinsku aktivnost na dva načina – potičući cirkuliranje inzulina te smanjujući potrebu za njegovim otpuštanjem. Time krom postaje važan faktor kod osoba s dijabetesom, pretilošću  te sportaša pri regulaciji mišićne mase. Krom pridonosi održanju normalne razine šećera u krvi ukoliko se unosi barem 6µg dnevno.
  • Krom pridonosi i normalnom metabolizmu makronutrijenata.
  • Najbolji izvor kroma je pivski kvasac.

Almagea® SUNLOVE SKIN+

Ulje sjemenki boreča
  • Ulje sjemenki boreča sadrži gama-linolensku kiselinu, masnu kiselinu iz skupine omega-6 masnih kiselina. Gama-linolensku kiselinu organizam može proizvesti iz tvari koje se nalaze u hrani, ali samo u idealnim uvjetima, odnosno kod adekvatne količine nutrijenata, poput magnezija, cinka, vitamina C, B3 i B6 u organizmu.
  • Gama-linolenska kiselina se u tijelu pretvara u prostaglandin serije 1 (PGE1),  supstance slične hormonima koje djeluju protuupalno.
  • Nedostatak GLA primijećen je kod žena koje pate od predmenstrualnog sindroma, oboljelih od dijabetesa te kod osoba s kožnim poremećajima, poput skleroderme, ekcema i drugih tegoba koje se manifestiraju na koži.
Argan
  • Drvo argana (Argania spinosa) endemska je vrsta podrijetlom iz Maroka. 
  • U središtu ploda je vrlo tvrd orah koji sadržava jednu do tri male, uljem bogate sjemenke. Plodovi su zreli u lipnju i srpnju, a potrebno im je više od godine dana kako bi sazrijeli.
  • Tradicionalno, argan se koristi za dobivanje jestivog ulja te u kozmetičke svrhe kod suhe kože, kao i za njegu kose.
Ulje sjemenki argana
  • Ulje sjemenki argana ima dugu tradiciju primjene u njezi kože – osobito za hidraciju suhe kože.
  • Odlikuje se sadržajem jednostruko nezasićenih masnih kiselina (osobito oleinskom kiselinom) koje čine čak 80% ulja. 
  • U manjim količinama sadrži polifenole, karotenoide te sterole -  kolesterolu slične molekule biljnog porijekla koji uglavnom imaju građevnu funkciju – tvore biljne membrane.
  • Sadrži dvostruko više vitamina E od maslinovog ulja. Zahvaljući bogatom sadržaju vitamina E, pridonosi zaštiti stanica od oksidativnog stresa odnosno stanja pretjerane produkcije slobodnih radikala.
  • Sadržaj vitamina E i polifenola razlog su zašto je ulje argana vrlo stabilno
Boreč (boražina)
  • Boreč (Borago officinalis) je biljka iz porodice Boraginaceae. Riječ je o jednogodišnjoj biljci, visokoj oko 45 cm, karakteristične šuplje stabljike. Boreč je prepoznatljiv po modrim cvjetovima na dugim peteljkama koji vise kao zavinuti cvatovi. 
  • Biljka boreč je bogat izvor vitamina A, vitamina C, željeza i mangana.
  • Sjemenke boreča vrlo su cijenjene jer se iz njih dobiva ulje bogato gama-linolenskom kiselinom (GLA).
Karotenoidi
  • Karotenoidi su pigmeti odgovorni za narančastu, žutu, crvenu i zelenu boju voća i povrća.
  • Postoji 600 poznatih karotenoida, a najpoznatiji su alfa-karoten, beta-karoten, likopen, lutein, beta-kriptoksantin, astaksantin i zeaksantin.
  • Alfa i beta karoten te beta-kriptoksantin mogu se pretvoriti u vitamin A koji pridonosi održanju zdrave kože i vida te normalnoj funkciji imunološkog sustava.
Karotenoid iz Haematoccocus pluvialis mikroalge - astaksantin

  • Astaksantin je predstavnik karotenoida - pigmenata koji daju narančastu, crvenu, žutu i zelenu boju voću i povrću.
  • Brojnim studijama dokazano je njegovo antioksidativno djelovanje.
  • Astaksantin se komercijalno dobiva iz mikroalge Haematococcus pluvialis, a najbogatiji prehrambeni izvori ove tvari su losos, račići (krill) i škampi.
  • Crvena boja većine ljuskara, uključujući škampe, rakove i jastoge, te boja lososa potječe od astaksantina. 
Vitamin E (D-alfa-tokoferol)

  • Predstavnik je vitamina topivih u mastima.
  • Osnovno svojstvo vitamina E je da pridonosi zaštiti stanica od oksidativnog stresa odnosno stanja pretjerane produkcije štetnih slobodnih radikala.
  • Dnevna potreba za vitaminom E ovisi i o unosu višestruko nezasićenih masnih kiselina u prehrani. Što je više ovih masti u prehrani, veći je rizik da će njihovu strukturu oštetiti slobodni radikali te je stoga potreban vitamin E koji sprečava štetno djelovanje slobodnih radikala na masne kiseline. Optimalan omjer vitamina E i višestruko nezasićenih masnih kiselina je 0,4.
  • Najbolji prehrambeni izvori vitamina E su ulje pšeničnih klica, orašasti plodovi, sjemenke, biljna ulja, žumanjak jajeta, lisnato zeleno povrće.
Cvijet kadifice
  • Široj javnosti kadifice su poznate više kao ukrasno bilje, no imaju i ljekovita svojstva. 
  • Za narančastu boju cvijetova odgovorni su karotenoidi, osobito lutein.
  • Tradicionalno se koristio za liječenje kožnih bolesti.
Lutein

  • Lutein je karotenoid zaslužan za žutu boju različitog voća i povrća.  Luteinom su primjerice bogate bundeve, marelice  i kukuruz. 
  • Ljudski organizam ne može sintetizirati lutein pa se mora unositi hranom ili putem dodataka.
  • Smatra se da se uobičajnom prehranom unosi oko 2-2,5 mg luteina dnevno. Iako preporučeni dnevni unos za lutein nije definiran, smatra se da bi dnevno trebalo osigurati oko 6-10 mg luteina.
Uljana palma
  • U svom sastavu palmino ulje sadrži 50% zasićenih i 50% nezasićenih masnih kiselina.
  • Ono što ga izdvaja od ostalih ulja je sadržaj alfa-tokotrienola, jednog od 8 oblika vitamina E koji u ulju uljane palme čini 70 % raspoloživog vitamina E.  Preostalih 30% osigurava tokoferol, široj javnosti poznatiji oblik vitamina E.
  • Palmino ulje je bogato je beta-karotenom, pigmentom iz skupine karotenoida kojeg tijelo pretvara u vitamin A.
Tokotrienol i tokoferol
  • Vitamin E postoji u osam oblika: četiri tokoferola (alfa, beta, gama, delta) i četiri tokotrienola (alfa, beta, gama, delta).
  • Vitamin E pridonosi zaštiti stanica od oksidativnog stresa.
Koenzim Q10 (ubidekarenon)

  • Jedan je od osnovnih tjelesnih koenzima, a u prirodi je vrlo rasprostranjen – nalazimo ga u kvascima, bilju, životinjama i ljudima.
  • Kao koenzim, ovaj nutrijent pomaže mitohondrijima, staničnim skladištima energije, u kompleksnom procesu transformacije hrane u ATP, energiju koja pokreće tijelo.
  • Naše tijelo stvara konezim Q10, međutim, starenjem se ta sposobnost smanjuje. Također, ovu supstancu unosimo i hranom, a najzastupljenija je u mesu i ribi.
Selen (natrijev selenat)

  • Selen je esencijalni element koji se nalazi u tijelu u malim količinama.
  • Selen je sastavni dio enzima pod nazivom glutation peroksidaza i kao takav pridonosi zaštiti stanica od oksidativnog stresa.
  • Selen pridonosi normalnoj funkciji imunološkog sustava pa nedostatak selena slabi otpornost na infekcije kao rezultat smanjene funkcije bijelih krvnih zrnaca i prsne žlijezde.
  • Selen pridonosi održanju zdravlja kose i noktiju pa se primjerice nedovoljan unos selena može očitovati gubitkom boje kose ili promjenom boje noktiju
  • Kako bi se uočila pozitivna svojstva selena, potrebno je unijeti barem 15% preporučenog dnevnog unosa, odnosno barem 7.5 µg selena dnevno.
  • Brazilski orašćići su najbolji izvor selena u hrani. Kvasac, cjelovite žitarice i plodovi mora, također su dobar izvor selena.

Almagea KRILL OIL CARDIO+

Ulje račića krila

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

  • Kril je sitni morski račić, upečatljive crvene boje, čija se morska biomasa procjenjuje na čak 500 milijuna tona.
  • Služi kao hrana ribama, pticama i posebice kitovima, a obitava u vrlo hladnim i čistim vodama Anktarktika zbog čega je njegovo ulje sigurno od onečišćenja kakva mogu biti prisutna kod drugih, više pozicioniranih vrsta u hranidbenom lancu, poput ribe.
  • Kril se hrani planktonima i mikroskopskim algama koje proizvode omega-3 masne kiseline. Zahvaljujući takvoj prehrani obilato akumulira važne višestruko nezasićene masne kiseline (prvenstveno eikozapentaensku, EPA i dokozaheksaensku, DHA kiselinu) koje se mogu ekstrahirati u ulje krila.
  • Glavna specifičnost ulja račića krila je bogat sadržaj omega-3 masnih kiselina, odnosno EPA i DHA, koje su vezane na fosfolipide. U fosfolipidnom obliku ove masne kiseline imaju bolju apsorpciju i viši stupanj ugradnje u ciljana tkiva od metilnih i etilnih estera ili triglicerida omega-3 masnih kiselina kakve obično nalazimo u ribljem ulju.
  • Ulje krila se preporučuje koristiti u svrhu zaštite zdravlja srca.
Vitamin E (D-alfa-tokoferol)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

  • Predstavnik je vitamina topivih u mastima.
  • Osnovno svojstvo vitamina E je da pridonosi zaštiti stanica od oksidativnog stresa, odnosno stanja pretjerane produkcije štetnih slobodnih radikala.
  • Preporučena dnevna doza vitamina E koju treba unijeti u organizam iznosi 12mg za odrasle muškarce i žene.
  • Dnevna potreba za vitaminom E ovisi i o unosu višestruko nezasićenih masnih kiselina u prehrani. Što je više ovih masti u prehrani, veći je rizik da će njihovu strukturu oštetiti slobodni radikali te je stoga potreban vitamin E koji sprečava štetno djelovanje slobodnih radikala na masne kiseline. Optimalan omjer vitamina E i višestruko nezasićenih masnih kiselina je 0,4.
  • Najbolji prehrambeni izvori vitamina E su: ulje pšeničnih klica, orašasti plodovi, sjemenke, biljna ulja, žumanjak jajeta, lisnato zeleno povrće.

 

Selen (natrijev selenat)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

  • Selen je esencijalni element koji se nalazi u tijelu u malim količinama.  
  • Selen je sastavni dio enzima pod nazivom glutation peroksidaza i kao takav pridonosi zaštiti stanica od oksidativnog stresa.
  • Selen pridonosi normalnoj funkciji imunološkog sustava pa nedostatak selena slabi otpornost na infekcije, kao rezultat smanjene funkcije bijelih krvnih zrnaca i prsne žlijezde.
  • Preporučena dnevna doza selena koju treba unijeti u organizam iznosi 55μg za odrasle muškarce i žene.
  • Brazilski orašćići su najbolji izvor selena u hrani. Kvasac, cjelovite žitarice i plodovi mora također su dobar izvor selena.

 

 

Dodatno

Članci

Zaštitite kožu od teških oštećenja izazvanih suncem

Euromelanoma pokreće kampanju za poticanje svjesnosti o raku kože pod nazivom “Vaša koža je nezamjenjiva”

Nastavi čitati

Vitamini, minerali i omega-3 masne kiseline bitne su prije, za vrijeme i nakon trudnoće

Nevena Rendeli Vejzović: „Jedva čekam porod!“

Nastavi čitati

Prijavite se na naš newsletter & pratite nas na Facebooku