Blagotvorno djelovanje astaksantina na zdravlje mozga

Uslijed produljenja životnog vijeka u gotovo svim razvijenim zemljama, sve se više ljudi počinje brinuti o zdravlju mozga, očuvanju vida i kognitivnih funkcija te raste interes za preventivnim načinima očuvanja mentalnog zdravlja u poodmakloj životnoj dobi (1).

Što je oksidacijski stres i kako antioksidansi mogu pomoći?

Oksidacijski stres definiran je kao nedostatak ravnoteže između pojave reaktivnih oblika kisika i dušika, odnosno slobodnih radikala te sposobnosti organizma da suzbije njihovo djelovanje sustavima antioksidacijske zaštite (2). Reaktivni oblici kisika i dušika dovode do stvaranja oksidacijskog stresa što uzrokuje oštećenja raznih tkiva. Budući da moždano tkivo ima visoki sadržaj višestruko nezasićenih masnih kiselina, posebno je osjetljivo na negativan utjecaj slobodnih radikala (3).

Antioksidansi kao što su vitamin E, selen i astaksantin sprječavaju nastajanje novih slobodnih radikala i samim time imaju zaštitni učinak na stanice i tkiva.

Vitamin E ima ulogu u očuvanju staničnih membrana od oštećenja slobodnih radikala na način da se bori protiv lipidne peroksidacije membrana stanica (2). Selen, u sinergiji s vitaminom E, također ima antioksidativno djelovanje i to na način da djeluje kao važan unutarstanični antioksidans u sprečavanju nastanka oksidacijskih oštećenja (4).

Astaksantin – vrlo moćan karotenoid

Karotenoid astaksantin u prirodi se može naći kod određenih biljaka, životinja i algi. Ovaj snažni antioksidans dobiva se iz mikroalgi vrste Haematococcus pluvialis. Interesantan je zbog antioksidacijskih, protuupalnih i kardioprotektivnih svojstava, zbog zaštitnog djelovanja na zdravlje očiju, modulacije imunološkog sustava i neuroprotektivnih aktivnosti (1).

Poznato je kako astaksantin, jedan od najjačih antioksidansa u prirodi (čak 500 puta jači od vitamina E), ima blagotvorno djelovanje na kožu, srce i bolove u zglobovima. Naime, najnovija istraživanja pokazuju kako astaksantin ima snažan zaštitni učinak i na ljudski mozak jer zbog svoje jedinstvene kemijske strukture jednostavno prolazi kroz krvno-moždanu barijeru (5). Pokazano je da na taj način astaksantin može smanjiti depresiju i stres kod zdravih ispitanika, kao i poboljšati pamćenje kod osoba s narušenih kognitivnih funkcija (6).

Najnovija istraživanja o djelovanju astaksantina na mozak i mentalno zdravlje

Klinička studija koju su proveli Talbott i suradnici bila je usmjerena na različite parametre mentalnog zdravlja. U studiji je sudjelovalo 28 zdravih, aktivnih, odraslih ispitanika kojima nije dijagnosticirana depresija, u dobi od 26 do 63 godine. Tijekom 8 tjedana jedna skupina uzimala je astaksantin, dok je kontrolna skupina uzimala placebo. Dodatak prehrani sadržavao je ekstrakt mikroalgi vrste Haematococcus pluvialis koji sadrži 12 mg astaksantina te je kombiniran s uljem srednjelančanih masnih kiselina i malom količinom D-α tokoferola radi održavanja stabilnosti sastava kapsule (1). Znanstvenici su po završetku studije primijetili značajna poboljšanja u određenim parametrima mentalnog zdravlja, uključujući osjećaj depresije, umor i raspoloženje. Istraživači su izvijestili kako se:

• osjećaj depresije smanjio za 57 %,
• mentalni umor za 36 %, a
• 11 % ispitanika prijavilo je poboljšanje raspoloženja (1).

Znanstvenici su do ovog zaključka došli koristeći rezultate studije prikupljene na zdravim  ispitanicima pomoću upitnika o njihovom osjećaju depresije. Upitnik je sadržavao subjektivna pitanja o njihovim simptomima depresije koji se mogu javiti i kod osoba koje nemaju kliničku dijagnozu depresije. Autori studije navode kako je također uočeno poboljšanje ostalih važnih parametara mentalnog zdravlja poput napetosti, bijesa i konfuzije (1).

Nadalje, Sekikawa i suradnici su u svom istraživanju ispitivali kognitivno zdravlje sudionika u randomiziranoj, dvostruko slijepoj studiji kontroliranoj placebom. Svi ispitanici bili su zdrave odrasle osobe s blagom zaboravnosti te su bili podijeljeni u dvije skupine. Jedna je skupina uzimala 9 mg ekstrakta astaksantina dobivenog iz mikroalgi vrste Haematococcus pluvialis, dok je druga uzimala ulje šafranike u obliku tableta kao placebo (6). Nakon 12 tjedana uzimanja astaksantina, pokazalo se statistički značajno poboljšanje u usporedbi sa skupinom koja je uzimala placebo nakon provedenih ispitivanja kognitivne funkcije i pamćenja. Verbalno i složeno pamćenje značajno se poboljšalo, što je testirano računalnim sustavom koji se koristi za praćenje i mjerenje funkcije mozga. Složeno pamćenje poboljšano je za 22,3 %, dok se poboljšanje u rasuđivanju povećalo za čak 48,2 % te su subjektivni simptomi poboljšani za 25 %, nakon 12 tjedana uzimanja astaksantina (6).

Iz pregleda ovdje prikazanih novih studija s astaksantinom može se zaključiti kako, uz već mnogobrojne poznate blagodati ovog moćnog karotenoida, astaksantin kao dodatak prehrani pokazuje veliki potencijal za upotrebu u svrhu održavanja mentalnog zdravlja.

Literatura:

1. Talbott, S., Hantla, D., Capelli, B., Ding, L., Li, Y., Artaria, C. (2019) Astaxanthin Supplementation Reduces Depression and Fatigue in Healthy Subjects. EC Nutrition. 14(3), 239-246.

2. Pisoschi, A. M., Pop, A. (2015)The role of antioxidants in the chemistry of oxidative stress: A review. Eur. J. Med. Chem.97, 55–74.

3. Uttara, B., Singh, A., Zamboni, P., Mahajan, R. (2009)Oxidative Stress and Neurodegenerative Diseases: A Review of Upstream and Downstream Antioxidant Therapeutic Options. Curr. Neuropharmacol, 7(1), 65–74.

4.Wang, N., Tan, H.-Y., Li, S., Xu, Y., Guo, W., Feng, Y. (2017)Supplementation of Micronutrient Selenium in Metabolic Diseases: Its Role as anAntioxidant. Oxid. Med. Cell. Longev.2017, 1–13.

5.Galasso, C., Orefice, I., Pellone, P., Cirino, P., Miele, R., Ianora, A., Brunet, C., Sansone, C. (2018)On the Neuroprotective Role of Astaxanthin: New Perspectives? Mar.Drugs.16(8), 247.

6. SekikawaT., Kizawa Y., Li Y., Takara T. (2019) Cognitive Function Improvement with Astaxanthin Intake: A Randomized, Double-Blind, Placebo-Controlled Study. Pharmacometric. 97 (1/2), 1-13.