Briga o koži tijekom cijele godine

Lijepa koža prvi je vanjski znak ljepote, ali i pokazatelj naših prehrambenih navika. Pravilnom prehranom koju odlikuje bogatstvo nutrijenata, posebice vitamina, minerala, biljnih kemikalija i pravilan odabir masnoća, možete učiniti mnogo za prvi dojam koji ostavljate na druge – svoj vanjski izgled. Uz prehranu, sve se češće preporučuju i dodaci prehrani dizajnirani upravo u svrhu očuvanja zdravlja i ljepote kože. Nutritivna terapija, ili unutarnja njega kože, podrazumijeva uzimanje dodataka prehrani koji će iznutra poboljšati zdravlje i izgled kože. Osim što općenito pridonose izgledu i zdravlju kože, posebno dizajnirani pripravci mogu pružiti dodatnu blagodat – zaštititi kožu od oštećenja uzrokovanih okolišnim čimbenicima. Tu se posebice ističe zaštita kože od posljedica izlaganja suncu.

Kožu je zato potrebno zaštititi i njegovati i iznutra kako bi se povećala njena otpornost, a time i smanjilo prekomjerno stvaranje slobodnih radikala uslijed čega može doći do oštećenja staničnih struktura.

Štoviše, pravovaljanim uzimanjem tih nutrijenata „zaštitnika“ putem dodataka prehrani možemo kožu pripremiti za izlaganje suncu, umanjiti oštećenja i pojavu alergija na sunce te dulje zadržati preplanuli ten.

Karotenoidi

Iz ove skupine snažnih antioksidansa i aktivnih supstanci prisutnih u životinjskom i biljnom svijetu, posebice se ističe crveni pigment astaksantin. Lutein također dolazi iz ove skupine pigmenata, no on je zadužen za žutu boju različitog voća i povrća, a nama je bitan za očuvanje zdravlja očiju. Najbolji prirodni izvor astaksantina je mikroalga Haematococcus pluvialis. Osnovno svojstvo astaksantina je snažna antioksidacijska aktivnost čime štiti membrane stanica i ostale stanične dijelove od oštećenja i to čak 500 puta jače od vitamina E te 10 puta snažnije od dobro nam poznatog beta karotena. Upravo zahvaljujući tom izuzetnom protektivnom djelovanju, astaksantin je sve popularniji kao dodatak prehrani u dermatologiji. Naime, pokazalo se kako ima sposobnost prevencije oštećenja kože izazvanih UV-zračenjem, smanjuje sveukupne posljedice fotostarenja kože i pri tome je u prevenciji tih oštećenja znatno učinkovitiji od ostalih poznatih karotenoida: beta-karotena i luteina.

Karotenoidi, osobito astaksantin, pokazuju imunomodulatorno djelovanje kod alergije na sunce pa se tako snažan antioksidacijski i protuupalni učinak astaksantina očituje smanjenjem negativnog djelovanja UV zraka na imunološku funkcionalnost kože.

Danas je jasno kako pravovremeno uzimanje astaksantina može biti vrlo korisna „unutarnja“ zaštita koju valja kombinirati s odgovornim izlaganjem suncu te odgovarajućom vanjskom zaštitom od UV zračenja (krema sa zaštitnim faktorom). Preporučena doza astaksantina kreće se od 4 do 12 mg dnevno (više od toga jednostavno nije potrebno), a može se uzimati i tijekom cijele godine no s posebnim naglaskom na ljetne mjesece. Zahvaljujući njegovom protuupalnom učinku kod kroničnih dermatoloških problema, astaksantin nalazi svoju primjenu i kod navedenih indikacija (dermatitis, akne, psorijaza i vitiligo). Pritom valja imati na umu da ga je putem dodatka prehrani potrebno uzimati najmanje mjesec dana prije izlaganja suncu kako bi njegov zaštitni učinak došao do izražaja. Kroz studije dokazan je zaštitni učinak astaksantina na našu DNA, od oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima i kroz tu funkciju pokazuje „anti-age“ učinak. Stoga ne čude sljedeći rezultati brojnih studija: adekvatni unos astaksantina pozitivno utječe na zdravlje i izgled kože kroz smanjenje izraženosti bora, osiguravanje vlažnosti, poboljšanje tonusa i elastičnosti kože. Kod unosa astaksantina dobro bi bilo obratiti pažnju na to sadrži li pripravak prirodni ili sintetički astaksantin. Naime, sintetički se dobiva od petrokemikalija i ima 20 puta slabije djelovanje od prirodnog.

Biljna ulja

Za očuvanje zdravlja kože i zaštitu od djelovanja sunčevih zraka iznimnu ulogu imaju nezasićene masne kiseline. Sadržajem nezasićenih masnih kiselina, koje imaju ključnu ulogu u stvaranju lipidne barijere kože i ublažavanju nadražaja na njoj, osobito se ističu ulja sjemenki boreča, argana i ploda uljane palme.

Ulja sjemenki boreča i argana imaju dugu tradiciju upotrebe u njezi i hidrataciji kože te, baš poput ulja ploda uljane palme, prirodno sadrže vitamin E koji doprinosi zaštiti stanica od oksidacijskog stresa do kojeg dolazi u tijelu prilikom intenzivnog izlaganju suncu.

Kada se unosi dovoljno vitamina E, on dolazi do membrane kožnih stanica i ondje očituje svoje zaštitno djelovanje. Ulje boreča dobiva se iz sjemenki biljke Borago officinalis te sadrži gama-linolensku kiselinu, masnu kiselinu iz skupine omega-6 masnih kiselina, dok je ulje argana proizvod hladnog prešanja sjemenki ploda drveta Argania spinosa. Ulje ploda uljane palme Elaeis guineensis karakteristično je po bogatom sadržaju tokotrienola i tokoferola, jednog od 8 oblika vitamina E.

Drugi važni zaštitnici kože

Među mikronutrijentima zaštitnicima kože valja izdvojiti i selen, esencijalni element s brojnim važnim zadaćama. Uz zaštitu stanica od oksidacijskog stresa, selen pridonosi održavanju normalne kose i noktiju. Kada govorimo o koži, važan je sastojak i koenzim Q₁₀ koji ima iznimno povoljno djelovanje, posebice zbog antioksidacijskog djelovanja kojemu zahvaljuje svojstvo zaštite od štetnog sunčevog zračenja. Nadalje, ovaj koenzim zauzima važno mjesto u tzv. „anti-aging“ medicini jer dokazano smanjuje nastanak bora – primijenjen izvana (obično u kremama) i iznutra (u dodacima prehrani). Mehanizam koji je odgovoran za takvo djelovanje je poticanje sinteze kolagena i elastina, obnavljanje kože te antioksidacijsko djelovanje.