Omega- 3 masne kiseline i rani razvoj mozga

Posebnu važnost u prehrani trudnice i malog djeteta imaju omega- 3 višestruko nezasićene masne kiseline iz dva velika razloga. Primarno, omega- 3 masne kiseline imaju važnu ulogu u izgradnji stanica i regulaciji važnih životnih procesa, i ne manje važno, zbog toga što ih ljudski organizam ne može sam stvoriti (sintetizirati) te je u potpunosti ovisan o unosu hranom. Za vrijeme prenatalnog razvoja, stanice mozga nastaju zapanjujućom brzinom od oko 250.000 stanica u minuti. Sredinom trudnoće (koncem dvadesetog tjedna razvoja fetusa) stvorene su milijarde neurona. Utjecaj prehrane djeteta na razvoj mozga je najveći u prenatalnom periodu. Kvalitetna prehrana i dobro zdravlje su u bliskoj povezanosti tijekom cijelog života, no ta je povezanost najizraženija u prvim godinama života. Nekvalitetna prehrana uzrokuje slabiji kognitivni razvoj, umanjuje pažnju i koncentraciju te smanjuje uspješnost u kasnijem životu. Pri rođenju, mozak dosegne 70% veličine i 25% težine odraslog mozga. U periodu koji slijedi, nastaju nove moždane stanice (neuroni) koji putuju na svoja konačna odredišta. Podstaknuti podražajima izvana, moždane stanice stvaraju međusobne poveznice (sinapse), čime se omogućava njihovo međusobno komuniciranje.

Imajući na umu ovako burne i složene procese razvoja mozga, neobično je važno osigurati djetetu sve što mu je potrebno za optimalan rast i razvoj. U životu čovjeka, najbrži rast mozga odvija se u zadnjem tromjesečju trudnoće.

U navedenom periodu treba izbjegavati konzumiranje dugoživuće ribe (predatora) jer se u njima nalazi povećana koncentracija žive koja se prirodno nalazi u okolišu. Manja plava riba (sardele) su izvrstan izvor omega 3 masnih kiselina. One se u organizmu razgrađuju u masne kiseline dokozaheksaesku (DHA) i eikozapanteansku kiselinu (EPA). DHA  čini preko 50% gradive tvari mozga i oko 65% očne pozadine. Osim što predstavljaju gradivi dio mozga, navedeni razgradni produkti omega 3 masnih kiselina, pristupajući na DNK, sudjeluju u složenim procesima regulacije aktiviranja gena. Dakle, njihova je važnost iznimna u složenim procesima razvoja mozga, te se osim konzumiranja hrane koja je bogata ovim mastima (dobri su izvori maslinovo ulje, bademi, laneno i konopljino ulje) preporučuje dodatno uzimanje omega- 3 u obliku kapsula ili ulja tijekom zadnjeg tromjesečja trudnoće (tada je najbrži rast mozga) i dojenja. Najnovija istraživanja su pokazala da uzimanje omega- 3 masnih kiselina tijekom trudnoće značajno umanjuje učestalost prijevremenog poroda. Kada je riječ o zdravlju mozga i stvaranju optimalnih uvjeta za njegov rast i razvoj, prijevremno rođenje donosi brojne komplikacije koje mogu imati nepovoljni utjecaj. U ljudskom mlijeku ima oko 30 puta više DHA nego u mlijeku drugih sisavaca. Konzumiranjem omega- 3 masnih kiselina majka može povećati koncentraciju DHA u svojem mlijeku i popuniti vlastite rezerve koje su značajno smanjene nakon poroda. Važnosti ovih masti tolika je da se svi nadomjesni mliječni pripravci (formule) dodatno njima obogaćuju.

Omega- 3 i imunološki sustav

Imunološki sustav je u bliskoj povezanosti s mozgom, stoga se poremećaji u jednom od ova dva sustava neposredno odražavaju na funkcioniranje drugog. U složenim procesima međusobne regulacije omega- 3 masne kiseline imaju važnu ulogu. One mogu reducirati stvaranje neželjenih proupalnih hormona (smanjuju upalnu reakciju), jačaju imuni sustav i pomažu kod alergija, reume, psorijaze i upalnih bolesti crijeva. Jedan dio djece koja boluju od autizma ima pridružene probleme s imunim sustavom, te je neobično važno spriječiti nastanak upale (npr. često imaju upalnu bolest crijeva) kako se upalni produkti ne bi širili krvlju do mozga i činili dodatnu štetu. U literaturi ima dosta izvješća o koristi terapijske primjene omega- 3 masnih kiselina u djece s poteškoćama učenja, hiperaktivnošću, autističkim spektrom i usporenim razvojem govora, no još uvijek nema potvrde u radovima koji zadovoljavaju najstrože kriterije znanstvenog istraživanja i zaključivanja.

Autor: Prof.dr.sc. Milivoj Jovančević, primarijus