Ulje krila i antioksidansi kao potporna terapija vitiliga

Vitiligo je poremećaj pigmentacije kože koji pogađa otprilike 1 do 4 % svjetske populacije. U više od polovine slučajeva bolest se dijagnosticira do dobi od 20 godina, a jednako je zastupljena među muškarcima i ženama kao i različitim rasnim skupinama. Uzroci uništavanja pigmentnih stanica melanocita i pojave  bijelih mrlja na koži su za sada nepoznati, međutim, postoji nekoliko teorija koje nastoje riješiti misterij ove bolesti velikog utjecaja na psihološko stanje i kvalitetu života oboljelih.

Upala i oksidativni stres kao uzrok vitiliga

Glavne teorije o patogenezi vitiliga su: autoimuna, neuralna, hipoteza o samouništenju i biokemijska hipoteza. Najveće uporište ima hipoteza prema kojoj vitiligo pripada skupini autoimunih bolesti jer je poznato kako oboljeli od vitiliga često boluju od nekoliko drugih autoimunih bolesti. Imunološku reakciju u koži obilježava pojava stanja upale.

Hipoteza o samouništenju kazuje kako se kod melanocita javlja greška u radu zašitnih mehanizama koji su inače odgovorni za uklanjanje štetnih prekursora melanina. Upravo zbog te pogreške dolazi do nakupljanja toksičnih derivata indola i slobodnih radikala.

Prema četvrtoj, biokemijskoj hipotezi, u koži oboljelih dolazi do prekomjerne proizvodnje spojeva koji dovode do nakupljanja reaktivnih kisikovih spojeva i propadanja melanocita. Ovu teoriju potvrđuju istraživanja koja su zabilježila visoku razinu vodikovog peroksida u koži oboljelih. S obzirom da su sve navedene teorije o uzroku nastanka vitiliga potkrijepljene određenim dokazima, za pretpostaviti je kako se u pozadini vitiliga odvija nekoliko različitih patofizioloških procesa.

Uloga omega – 3 masnih kiselina u upalnim procesima

Danas se smatra kako upalni procesi u organizmu značajno doprinose razvoju brojnih kroničnih bolesti.

Proučavanjem omega – 3 masnih kiselina ustanovljeno je kako one imaju utjecaj na suzbijanje upalnih procesa.

Mehanizam djelovanja obuhvaća promjenu u transkripciji ključnih upalnih gena. Osim toga, omega – 3 masne kiseline natječu se s omega – 6 masnim kiselinama za iste enzime, čime se sintetizira manje proupalnih eikozanoida. Omega – 3 masne kiseline imaju još jednu prednost, a to je da se mogu pretvoriti u protuupalne molekule poput resolvina, protektina i endokanabinoida.

Ulje krila kao superiroran oblik omega – 3

Sitni morski račić latinskog naziva Euphausia superba već više od desetljeća intrigira znanstvenu zajednicu zbog sadržaja omega-3 masnih kiselina koje su u ulju krila dostupne u posebnom obliku. U ulju krila, glavnina EPA i DHA vezana je na fosfolipide, posebice fosfatidil kolin. Tako vezane masne kiseline učinkovito se prenose po tijelu i ugrađuju u stanične membrane. Kada EPA i DHA postanu dijelom stanične membrane, mogu utjecati na fluidnost, signalne i metaboličke procese u stanici.

Kemijski oblik omega-3 masnih kiselina pogodan je i kad je riječ o apsorpciji iz probavnog sustava, jer fosfolipidi masnih kiselina ne zahtijevaju žučne soli za probavu – oni spontano formiraju micele, topljivi su u vodi i tako imaju olakšanu apsorpciju.

Više je istraživanja uspoređivalo učinke ulja krila i konvencionalnih pripravaka ribljeg ulja, a rezultati sustavno ukazuju na bolju bioraspoloživost ulja krila. Kada se usporedi razina EPA i DHA u tim pripravcima, zaključuje se da je potrebna gotovo dvostruko niža doza EPA+DHA iz ulja krila u usporedbi s omega-3 masnim kiselinama iz ribljeg ulja za isti ili bolji učinak.

Oralna terapija antioksidansima

Kod osoba s dijagnosticiranim vitiligom zabilježena je oksidativna neravnoteža kako u koži tako i unutar organizma. Razlog tomu je ili prevelika proizvodnja slobodnih radikala ili nedostatna proizvodnja antioksidansa koji bi ih neutralizirali.

Antioksidanse predstavljaju enzimi koje tijelo samo proizvodi i neenzimske molekule koje ili tijelo proizvodi ili ih unosimo putem prehrane poput vitamina C, vitamina E i alfa-lipoične kiseline, ali i selena.

Studija objavljena 2009. godine u časopisu British Journal of Dermatology otkrila je kako je enzim metionin sulfoksid reduktaza (MSR) kod oboljelih od vitiliga prisutan u nižim količinama i manje je aktivan. Manjak tog enzima čini melanocite podložnijim štetnom djelovanju oksidativnog stresa i posljedično dovodi do većeg umiranja stanica. Stoga bi uzimanje antioksidansa u obliku dodatka prehrani moglo biti od pomoći. Nekoliko studija je pokazalo kako su antioksidansi učinkovita i cjenovno prihvatljiva potporna terapija te da se dobro podnose.

Sinergija omega – 3 masnih kiselina, vitamina E i selena

Blagotvorni učinci ulja krila najvećim dijelom potječu od višestruko nezasićenih masnih kiselina EPA i DHA, međutim, u ulju se nalaze i vitamini A i E, crveni pigment astaksantin posebna vrsta flavonoida i fosfatidil-kolin. Takva prirodna smjesa tvari čini ulje stabilnim, postojanim i nadasve bioraspoloživim. Zbog dodatnog sadržaja vitamina s antioksidacijskim djelovanjem te pigmenta astaksantina, kod ulja krila postiže se i sinergijsko antioksidacijsko djelovanje uz sva dobro poznata djelovanja omega-3 masnih kiselina.

Autori: Mirja Jošić, dipl.ing., prof.dr.sc. Darija Vranešić Bender

Literatura:

1. Alikhan, A., Felsten, L., Daly, M., Petronic-Rosic, V. Vitiligo: A comprehensive overview. Part I. Introduction, epidemiology, quality of life, diagnosis, differential diagnosis, associations, histopathology, etiology, and work-up.  J Am Acad Dermatol  2011. 65(3): 473–491.

2. Alikhan, A., Felsten, L., Daly, M., Petronic-Rosic, V. Vitiligo: A comprehensive overview. Part II: Treatment options and approach to treatment. J Am Acad Dermatol 2011;65:493-514.

3. Calder PC. Polyunsaturated fatty acids and inflammatory processes: New twists in an old tale. Biochimie. 2009;91:791–795.

4. Calder PC. Dietary modification of inflammation with lipids. Proc NutrSoc. 2002;61:345–358.

5. Serhan CN, Gotlinger K, Hong S, Arita M. Resolvins, docosatrienes, and neuroprotectins, novel omega-3-derived mediators, and their aspirin-triggered endogenous epimers: an overview of their protective roles in catabasis. Prostaglandins Other Lipid Mediat. 2004;73:155–172.

6. Ramprasath, V.R., Eyal, I., Zchut, S., Jones, P.J.H. Enhanced increase of omega – 3 index in healthy individuals with response to 4-week n-3 fatty acid supplementation from krill oil versus fish oil. Lipids Health Dis. 2013 12:178

7. Ulven SM, Kirkhus B, Lamglait A, Basu S, Elind E, Haider T, Berge K, Vik H, Pedersen JI: Metabolic Effects of Krill Oil are Essentially Similar to Those of Fish Oil but at Lower Dose of EPA and DHA, in Healthy Volunteers. Lipids 2011, 46(1):37-46.

8. Winther B, Hoem N, Berge K, Reubsaet L: Elucidation of Phosphatidylcholine Composition in Krill Oil Extracted from Euphausia superba. Lipids 2010, 46(1):25-36.

9. Picardo, M., Taieb, A. Vitiligo. Springer-Verlag Berlin Heudelberg, 2010.

10. Gao, T. et al. Decreased methionine sulphoxide reductase A expression renders melanocytes more sensitive to oxidative stress: a possible cause for melanocyte loss in vitiligo. Br J Dermatol 2009; 161(3):504-9