Najčesće nedoumice o prehrani u trudnoći

Trudnoća je vrlo osjetljivo razdoblje u životu žene, a tijelo prolazi kroz brojne tjelesne i hormonalne promjene. U želji da svom djetetu osigura sve potrebne nutrijente za pravilan rast i razvoj, brojna su pitanja, zablude i nedoumice koje buduća majka ima kada je u pitanju prehrana u trudnoći.

Svaka buduća majka mjesecima se priprema za rođenje svoje bebe.

 

Znači li zdrava prehrana u trudnoći da trebam značajno povećati energetski unos, odnosno trebam li „jesti za dvoje“?

Kako bi se osiguralo dovoljno energije za brzi rast fetusa prosječno je tijekom trudnoće potrebno unijeti dodatnih 55 000 kcal. Iako se na prvi pogled to čini teško zamislivim, preračunato znači da trudnice trebaju tijekom 2. i 3. tromjesječja svakodnevno osigurati 300 kalorija više nego prije začeća. Tijekom prvog tromjesječja nema potrebe za dodatnom energijom, osim u trudnica koje su ušle u trudnoću sa osiromašenim energetskim rezervama. Njima se preporučuje unos dodatnih 300 kcal svaki dan tijekom cijele trudnoće.

Dodatnih 300 kalorija će otprilike osigurati 2 ½ šalice obranog mlijeka, 100 g sladoleda ili pecivo sa sirom. Nerijetko trudnice dolaze u napast da „jedu za dvoje“ ili udvostruče količinu hrane koju inače konzumiraju. Osim što takvi postupci mogu rezultirati prekomjernim gomilanjem kilograma, za njih nema potrebe. Dodatnih 300 kilokalorija sasvim je dovoljno kako bi se osigurala energija neophodna za zdrav napredak trudnoće. Stoga moto svake buduće majke ne bi trebao biti „jesti za dvoje“ već „jesti kvalitetno“.

 

Podrazumijeva li zdrava prehrana u trudnoći izbjegavanje konzumacije potencijalno alergenih namirnica tijekom cijele trudnoće?

 

Većina studija ne podupire isključivanje pojedinih namirnica (uključujući kravlje mlijeko i jaja) iz prehrane trudnica u svrhu prevencije atopijskih bolesti. Ranije objavljivane smjernice Američke pedijatrijske agencije (AAP) savjetovale su dojiljama koje su rodile djecu visokog rizika za razvoj alergija da izbjegavaju kikiriki i orašaste plodove te razmotre isključivanje jaja, kravljeg mlijeka i ribe iz prehrane tijekom razdoblja dojenja. Naime, prehrambeni alergeni mogu se detektirati u majčinom mlijeku, a to se posebno odnosi na proteine kikirikija, kravljeg mlijeka i jaja.

Neke studije pokazale su blagotvoran učinak isključivanja namirnica poput jaja, mlijeka i ribe tijekom dojenja, dok druge studije nisu otkrile nikakvu vezu između takve majčine eliminacijske dijete i razvoja atopijskih bolesti u dojenčadi.

Iako je stav krovnih organizacija za pedijatrijsku prehranu kako nema dokaza da posebna prehrana u trudnoći i tijekom dojenja utječe na alergije u djece, treba uzeti u obzir izolirane studije koje se povremeno objavljuju, a koje povezuju određene prehrambene uzorke s većom učestalošću alergija. Primjerice, jedna nizozemska studija otkrila je da su djeca čije su majke u trudnoći svakodnevno jele kikiriki, orahe ili lješnjake imala 50 % veći rizik za astmu. Isto istraživanje, provedeno na 4000 trudnica pokazalo je da češća konzumacija voća u trudnoći smanjuje rizik za astmu kod djece.

Također, studija objavljena prije nekoliko godina u časopisu Thorax pokazala je kako mediteranska prehrana majke štiti dijete od atopije. Unos povrća više od 8 puta tjedno, ribe 2 do 3 puta tjedno, te mahunarki barem jedno tjedno u budućih majki se pokazalo učinkovito u ublažavanju teškog disanja i simptoma atopije u djeteta. Nadalje, više recentnih studija pokazalo je da prehrana u trudnoći koja uključuje konzumaciju ribe štiti dijete od atopije.

Je li kava dozvoljena trudnicama?

 

Većina stručnjaka suglasna je da su male količine kofeina bezopasne za trudnice. Pritom se male količine definiraju kao jedna do dvije šalice kave dnevno. Sigurnost unosa većih količina je kontroverzna. Neke znanstvene studije ukazale su da visok unos kofeina (više od 3 šalice dnevno) može povećati opasnost od pobačaja ili rađanja novorođenčeta niske porodne mase. Međutim, nema dovoljno dokaza da bi sa sigurnošću tvrdili kako je kofein odgovoran za probleme u trudnoći. U nedostatku konkretnih spoznaja, za trudnice je najsigurnija umjerenost u konzumaciji kave i drugih prehrambenih izvora kofeina.

 

Treba li prehrana u trudnoći isključiti umjetne zaslađivače?

 

Umjetni zaslađivači nisu u potpunosti zabranjeni tijekom trudnoće. Naime, postoji cijeli niz zaslađivača od kojih su neki potpuno sigurni, a neke treba uzimati u ograničenim količinama ili ih potpuno izbaciti tijekom trudnoće.

Zaslađivači prisutni na hrvatskom tržištu čiji unos treba ograničiti tijekom trudnoće su: saharin, ciklamat i acesulfam-K. Smatra se da se umjetni zaslađivač aspartam može koristiti u vrlo malim količinama tijekom trudnoće. Ako nema značajne potrebe za umjetnim sladilima, bolje ih je ne koristiti tijekom trudnoće.

 

Je li žudnja za određenom hranom normalna tijekom trudnoće?

 

Iako ne postoji opće prihvaćeno objašnjenje, žudnja za određenom hranom je sasvim normalna i ima je gotovo dvije trećine svih trudnica. Ako se pojavi iznenadna želja za određenom hranom, slobodno posegnite za njom pod uvjetom da osigurava energiju i esencijalne nutrijente. No, ako je želja za takvom hranom konstantna i onemogućava da unesete i ostale esencijalne nutrijente, potrebno je unijeti više uravnoteženosti u svakodnevni jelovnik kako bi vaša prehrana u trudnoći bila zdrava.

Moguće je da vam se tijekom trudnoće promijeni okus određene hrane. Može se dogoditi da iznenada ne preferirate hranu koju ste obožavali prije trudnoće. Osim toga, tijekom trudnoće neke žene imaju snažnu potrebu za unosom nejestivih tvari poput gline, krede, zemlje, pijeska, pepela, papira. Takvo se stanje naziva pika i može biti odraz nutritivnog deficita poput nedostatka željeza ili cinka. Bitno je ne popustiti takvoj želji jer može biti opasna i za vas i za vaše dijete. U takvim je slučajevima najbolje se savjetovati sa nadležnim liječnikom.

Ako iz bilo kojih razloga imate problema sa unosom uravnoteženih obroka i pravilnim prirastom na tjelesnoj masi potražite pomoć nutricionista i liječnika.

 

Je li dozvoljeno jesti i piti tijekom trudova?

 

Mišljenja se još uvijek razilaze po tom pitanju. Dok neki liječnici zabranjuju da trudnica jede i pije tijekom trudova, drugi pak to smatraju običnim mitom.

Glavni razlog zašto se zabranjuje unos tekućine i hrane jest eventualna potreba za općom anestezijom. Naime, u slučaju poroda kiruškim putem koristi se opća anestezija koja može dovesti do povraćanja i inhaliranja dijela sadržaja želuca u pluća što može uzrokovati ozbiljne komplikacije. S druge strane, neki liječnici dozvoljavaju ženama da tijekom trudova piju tekućinu i unose lagane obroke pod uvjetom da je vrlo mala vjerojatnost da će biti nužna opća anestezija. Smatra se da se na taj način osigurava dobra hidracija trudnice i sprečava pojava umora.

Svakako nije dobra ideja ući u aktivan dio poroda punog želuca jer će porod u tom slučaju biti teži.

 

Svjesna sam da jedem malo ribe, postoji li neki drugi način za postizanje dovoljnog unosa omega-3 masnih kiselina?

 

Izvori omega-3 masnih kiselina su ograničeni. Orašasti plodovi, sjemenke lana i njihovo ulje te ulje soje i repice su dobri izvori esencijalne alfa linolenske kiseline (ALA). Iako ljudski organizam ima sposobnost konverzije ALA u DHA i EPA nužne za pravilan razvoj mozga i živčanog tkiva fetusa, ta je pretvorba može biti ograničena i ne zadovoljava potrebe organizma. Stoga, ako vaša prehrana u trudnoći ne sadrži dovoljno ribe, posegnite za ribljim uljem, drugim plodovima mora te funkcionalnim proizvodima obogaćenim omega-3. Valja razmisliti i o suplementaciji s posebno osmišljenom formulacijom za pripremu za trudnoću, tijekom trudnoće i dojenja, poput Prenatal Omega3+.

 

Može li se anemija tijekom trudnoće prevenirati samo hranom ukoliko sam prije trudnoće imala dobar status željeza? 

 

Potrebe na željezom značajno se povećavaju tijekom trudnoće pa je ponekad teško zadovoljiti potrebe na ovom važnom mineralu bez uzimanja dodataka prehrani. Žene koje uđu u trudnoću sa dovoljnim zalihama željeza mogu lako održati dobar status željeza i bez suplemenata. Dovoljno je da unose adekvatne količine hrane bogate željezom poput crvenog mesa, mesa peradi, ribe, jaja, cjelovitih žitarica, graha te organizmu osiguraju dovoljno vitamina C. Ukoliko žena uđe u trudnoću sa niskim zalihama željeza te joj je prehrana siromašna željezom i vitaminom C dodaci prehrani postaju neophodni.

 

Treba li prehrana u trudnoći sadržavati manje soli?

 

Trudnice općenito ne bi smjele ograničiti unos soli. Restrikcija unosa soli može biti opasna i povezuje se sa nekvalitetnom prehranom, nedovoljnim prirastom na tjelesnoj masi i porodom novorođenčadi niske porođajne mase. Osim toga, nema dokaza da ograničen unos soli pomaže smanjiti visoki krvni tlak koji se razvio tijekom trudnoće. Štoviše, ograničen unos soli može potencirati probleme sa krvnim tlakom.

Iako prehrana u trudnoći ne smije sadržavati pretjeranu dozu soli, trudnice mogu bez bojazni posoliti jela. Mnogim će se trudnicama povećati želja za solju i slanim jelima što je sasvim normalno.

Žene koje su prije začeća imale visoki krvni tlak i djelomično su ga kontrolirale ograničenjem unosa soli trebaju se tijekom trudnoće pridržavati prehrane koja je nešto manje restriktivna s obzirom na unos soli. Osim toga, poželjno je i da redovito kontroliraju krvni tlak kod nadležnog liječnika.

 

Trebam li prestati jesti plavu ribu u periodu trudnoće i dojenja?

Zagađenje živom pretvorilo je neke vrste ribe u potencijalno opasne namirnice koje mogu imati negativan utjecaj na živčani sustav djeteta i stoga se ne proporučuju tijekom trudnoće i dojenja. Živa je teški metal prirodno prisutan u okolišu, a glavni izvori uključuju izgaranje fosilnih goriva te bacanje pepela u komunalne vode. Živa se javlja u nekoliko oblika, od kojih je najopasnija metil-živa. U morima, jezerima i rijekama živa se pretvara u metil-živu koja dospijeva u ribu, posebno u velike predatore. Riba i proizvodi od ribe su glavni, ako ne i jedini, izvor metil-žive prisutne u ljudskom tijelu.

Krovna američka organizacija za hranu i lijekove, FDA, 2017. godine objavila je dugo očekivane konkretne smjernice za sigurnu dozu unosa ribe kada je u pitanju prehrana u trudnoći. Novost u američkim smjernicama jest podjela ribe u tri kategorije: najbolji izbor, dobar izbor i vrste koje valja izbjegavati u trudnoći.

Na popisu ribe i morskih plodova koji su sigurni i najbolji izbor za trudnice i dojilje nalaze se: srdele, inćuni, oslić, pastrva i škampi.

Ove vrste riba i morskih plodova možemo naći u našem moru i rijekama, a trudnicama i dojiljama se preporučuje da ih konzumiraju u količini od 2 do 3 serviranja tjedno. Važno je napomenuti da jedno serviranje odgovara količini ribe od otprilike 120 grama.

 

Je li točna informacija da prehrana u trudnoći ne bi smjela uključivati svježi sir?

 

Nepasterizirano mlijeko i proizvodi od istog, uključujući meke, pljesnive ali i tvrde sireve, preporučuje se u potpunosti isključiti iz prehrane za vrijeme trudnoće jer postoji mogućnost od kontaminacije cijelog niza patogenih bakterija uključujući Listeriu, Salmonellu, E. coli te Campylobacter.

Domaći svježi sir, koji nalazimo na tržnici, nažalost može spadati u spomenutu kategoriju. Suprotno tome, svježi sir kupljen u supermarketu radi se od pasteriziranog mlijeka te je u potpunosti siguran za konzumaciju. Kako bi izbjegli potencijalne nedoumice oko izbora svježeg sira, ali i drugih namirnica, važno je dobro proučiti deklaraciju.