Regulacija tjelesne temperature za vrijeme tjelesne aktivnosti

  • Dejan Radanac
  • 5 min.
  • almagea
  • 20.07.2021.

Ako se bavimo sportom, kao što je npr. trčanje, koje se odvija tokom cijele godine i u svim vremenskim uvjetima, očito je da ćemo trčati u raznim vremenskim uvjetima. Većinu godine će to biti koliko-toliko normalni uvjeti, no postoji vrlo velika mogućnost da će ti uvjeti ponekad biti i ekstremni. Možemo misliti da ekstremni zvuči možda kao preteška riječ, ali trčanje na +30°C s postotkom vlage od 50 % na nekom većem intenzitetu, bio to trening ili utrka, je sve samo ne normalno za naš organizam i tijelo će se pokušati zaštititi na razne načine, ako se osjeti ugroženo, kroz svoje zaštitne mehanizme.

Posljedice trčanja u takvim ili sličnim vremenskim uvjetima su npr, sunčanica ili toplinski udar koji ponekad može dovesti i do fatalnog ishoda. Druga temperaturna krajnost u kojima se odvijaju vanjske aktivnosti su vrlo niske vanjske temperature, koje u kombinaciji s vjetrom, kišom i lošijim oblačenjem neprikladnim takvim vremenskim uvjetima, također mogu dovesti do najgoreg mogućeg ishoda.
Nažalost, najsvježiji primjer takvog strašnog ishoda je smrt 21 trkača na trail utrci u Kini koja je šokirala globalnu trkačku zajednicu.

Pisanje ovog teksta motivirano je baš tom žalosnom činjenicom te ću kroz nekoliko tekstova pokušati što jednostavnije objasniti koji sve faktori utječu na regulaciju tjelesne temperature te vas na taj način pokušati educirati i potaknuti na razmišljanje i istraživanje kako se zaštiti i prevenirati moguće neželjene situacije.

Ljudski organizam funkcionira u dosta uskom temperaturnom rasponu (od 35 do 42°C) te se trudi održavati taj temperaturni raspon i u mirovanju i aktivnosti, bez obzira na vanjske temperaturne uvjete.

Tijekom tjelesne aktivnosti ili vježbanja proizvodi se velika količina toplinske energije koje se tijelo želi riješiti čim prije kako se ne bi dovelo u opasnost pregrijavanja i na neki način „gašenja“ koje se vjerujem dogodilo bilo kome tko je pokušao trenirati u vrućim vremenskim uvjetima. Ljeti je proces „hlađenja“ dodatno otežan zbog visoke vanjske temperature te nam se češće događa da nam sportska izvedba bude slabija zbog „pregrijavanja motora“ te smo u jednom trenutku prisiljeni stati jer imamo dojam kao da nam se tijelo opire na samu želju da provodimo bilo kakvu intenzivnu aktivnost. Zimi su takve situacije rjeđe jer su vanjske temperature niže i tijelo se lakše oslobađa toplinske energije u okolinu i na taj način se rješava viška proizvedene toplinske energije. Pa, krenimo redom i navedimo faktore koji utječu na regulaciju tjelesne temperature tijekom vježbanja:

  1. Intenzitet aktivnosti, treninga ili utrke. Prvi i vjerojatno najbitniji faktor. Veći intenzitet, više proizvedene toplinske energije, prije dolazi do toplinskog udara. Statistike kažu da se više toplinskih udara dogodi na utrkama u duljini od 3-10 km jer aktivnost traje dovoljno dugo, a intenzitet i proizvodnja toplinske energije je vrlo visoka te jako lako dolazi do toplinskog udara i gašenja sistema.
  2. Vjetar. Više vjetra, više konvekcije toplinske energije s površine tijela, bolja termoregulacija u toplim vremenskim uvjetima.
  3. Temperatura okoline. Viša vanjska temperatura, manja mogućnost održavanja topline zračenjem u okolni prostor, veća mogućnost toplinskog udara. Što je temperatura niža, postoji mogućnost prevelikog prijenosa topline u okolni prostor te može doći do pothlađivanja organizma koje opet tijelo dovodi u druge krajnosti.
  4. Oblačnost. Nije isto trčimo li po žarkom suncu u podne, po noći ili po danu kad je oblačno. Tijelo prima dodatnu toplinsku energiju preko zračenja iz sunčeve svjetlosti te je prijenos topline na taj način dodatno otežano.
  5. Odjeća. Više slojeva, otežan prijenos toplinske energije u prostor, veća mogućnost pregrijavanja.
  6. Dehidracija. Razina hidriranosti organizma također utječe na regulaciju tjelesne topline.
  7. Aklimatizacija. Zadnji, ali vjerojatno najbitniji faktor uz intenzitet aktivnosti u regulaciji tjelesne temperature u toplim vremenskim uvjetima.

Svi ovi faktori, uz ostale zaštitne mehanizme koje tijelo ima, utječu na našu izvedbu te je za vrijeme vrućih i sparnih dana potrebno obratiti posebnu pažnju na svaki od njih i na taj način pokušati prevenirati neželjene događaje.

Edukacija i prevencija su najbolji način za zaštititi se od neželjenih događaja jer ako to ne radimo, jednom će možda biti prekasno i nećemo moći utjecati na posljedice izazvane nepažnjom i nepridavanja važnosti sitnicama koje čine razliku.

Idući put pričamo ponešto o svakom od faktora te kako se najbolje prilagoditi trčanju u toplim vremenskim uvjetima. Do tada, tenisice na noge, trčite, hodajte, planinarite i uživajte u prirodi uz Almagea dodatke prehrani! 🙂