Sunčanica i toplinski udar: koji su simptomi i kako ih prevenirati?

  • Dejan Radanac
  • 3 min.
  • almagea
  • 30.07.2021.

U zadnja dva teksta pisali smo u kratkim crtama o regulaciji tjelesne temperature za vrijeme trčanja i faktorima koji utječu na istu. Ponekad, koliko god bili u formi i spremi za natjecanja, rizik trčanja ili bilo koje druge aktivnosti na otvorenom i na visokim temperaturama, može dovesti do „pregrijavanja termostata“, najčešće u obliku sunčanice ili toplinskog udara.

Osobno, doživio sam i jedno i drugo pa mogu reći da pišem i iz vlastitog iskustva. Od ležanja na cesti na Wings for Life u Zadru do skoro totalnog „gašenja“ na svjetskom prvenstvu na 100 km u Sv. Martinu. Isto tako, nakon toga, počeo sam preventivno primjenjivati sve navedeno i mogu potvrditi da sve napisano niže u tekstu funkcionira. Najbolji primjer za to je prošlogodišnji polumaraton u Osijeku kada se trčalo u ekstremnim uvjetima, ali sam uz prilagodbu tempa, pravilnu hidraciju i već dobro adaptiran na vrućinu, istrčao koliko-toliko dobru utrku te na kraju čak i pobijedio. 😊

Koja je točno razlika?

Na prvu bi rekli da su sunčanica i toplinski udar ista stvar, ali nisu.

Osnovna razlika je što sunčanica nastaje pri dugotrajnom izlaganju suncu, dok se toplinski udar može dogoditi bilo kada u uvjetima kad se tijelo ne može riješiti viška topline proizvedene mišićnim radom potrebnim za održavanje aktivnosti.

Najjednostavniji, najkraći, ujedno i najbolji opis i objašnjenje sunčanice i toplinskog udara vezanog za trčanje našao sam u knjizi „Abeceda trčanja“ Vlaheka i Havaša.

Sunčanica je stanje koje nastaje kada dugo boravimo na suncu i ono zagrijava našu glavu, a time i „termostat“ koji se diže na više vrijednosti, npr. 40º C. U ovom slučaju, termostat je centar za regulaciju tjelesne temperature koji se nalazi na tjemenu te je doslovno prvi na direktnom udaru sunca, ako ne nosimo kapu. Problem nastaje kada vrijednosti u “termostatu“ dosegnu tih 40º C, a ostatak tijela je još uvijek na temperaturi nižoj za 2-3 stupnja od one u „termostatu“.  U tom trenutku centar za regulaciju temperature shvaća tu razliku kao da je tijelo pothlađeno te šalje signal za proizvodnju dodatne topline kako bi se ta razlika izjednačila.  Tijelo zbog toga kreće drhtati, pojavljuje se osjećaj hladnoće iako je vanjska temperatura jako visoka.

Toplinski udar – jedna od glavnih razlika između sunčanice i toplinskog udara je subjektivni osjećaj topline i vrućine. Osoba se osjeća vruće, koža je obično topla i crvena, ali suha. Suha je iz razloga jer se tijelo prestalo znojiti zbog razloga o kojima smo pisali u prethodna dva teksta. Postupak za samopomoć je isti kao i pri sunčanici. Prvo prevencija, a ako se već dogodi toplotni udar, mjere hlađenja i rehidracije.

Što činiti ako primijetimo simptome?

Kao što smo već više puta rekli, prevencija je najbolje rješenje. Ako je moguće, nositi kapu za zaštitu od direktnog izlaganja suncu, piti dovoljno tekućine, po mogućnosti hladne, za vrijeme aktivnosti. Jedna od stvari koja provjereno pomaže su mokre spužve koje se stave pod kapu i na taj način praktički direktno hlade centar za termoregulaciju.

Ako ipak primijetimo da smo mi sami, ili netko drugi, počeli razvijati simptome sunčanice, kao što su drhtanje i neugodan osjećaj hladnoće, tada se potrebno ohladiti. Ako smo u mogućnosti, najbolje bi bilo uroniti cijelo tijelo u hladnu vodu ili se tuširati hladnom vodom dok se dovoljno ne rashladimo. Ukoliko se na vrijeme ne poduzmu mjere hlađenja, može doći do poremećaja svijesti, osoba krene čudno govoriti i buncati. Razlog tome je jer hladnija krv iz tijela želi čim prije ohladiti „termostat“ pa dotiče do njega u velikim količinama u mozak, koji u tome trenutku počinje otjecati te čini po život opasno stanje.


Na vremenske uvjete ne možemo utjecati, no ono što možemo jest pokušati se prilagoditi na način da iskoristimo znanost i dokazane, provjerene metode u svoju korist. Nemojmo si otežavati treninge zamatanjem u folije i oblačenjem u debele duge trenirke na + 35º C jer na taj način na treningu možemo napraviti više štete nego koristi za organizam.

Preporuka je uvijek prevencija, optimalan trening prilagođen trenutnim mogućnostima (ne željama!), dosta tekućine, aklimatizacija, krema za sunčanje, zaštita organizma iznutra pomoću Sunlove Skin+ i spremni ste za uživanje, makar morali na trening ili utrku na + 35º C! 😊