Sve što naša štitnjača treba i voli

  • Riječ stručnjaka
  • 7 min.
  • almagea
  • 03.01.2022.

Pravilna prehrana baza je svakog kvalitetnog i zdravog života. Oni koji će posebno osjetiti benefite unosa važnih nutrijenata, kroz prehranu i suplementaciju, jesu oni koji u startu imaju nisku razinu (deficit) istih – ljudi koji imaju autoimune bolesti, hormonalni disbalans, kronične bolesti i upalne procese u organizmu.

U ovom članku vam donosimo:

  • najnovije spoznaje o uzroku pojave autoimunih bolesti i kako promijeniti tijek bolesti
  • što koristiti, a što svakako izbjegavati ako imate autoimunu bolest
  • kako vam hrana i koja točno – može uvelike pomoći, a neka i odmoći.

Prehrana kod autoimunih bolesti (AIP – autoimune protocol)

Promjena prehrane i stila života mogu biti moćan način liječenja autoimunih bolesti – stanja kod kojih su konvencionalni načini liječenja često bezuspješni i uzrokuju mnoge nuspojave. Zapravo, mnogi liječnici funkcionalne i integrativne medicine propisuju terapijske protokole koji se temelje na prehrani kako bi liječili bolesnike s autoimunim bolestima. Funkcionalna medicina usredotočuje se na interakcije između okoliša i gastrointestinalnog, endokrinog i imunološkog sustava kojima se usmjerava na otkrivanje stvarnog uzorka pojave bolesti.

Osobama s autoimunim bolestima preporučuje se takozvana „autoimuna dijeta“, koja uključuje unos protuupalnih namirnica i izbjegavanje onih koji imaju visoki upalni faktor. Paleolitička prehrana ili popularno zvana ”paleo dijeta” sastoji se od: biljne hrane poput gomolja, sjemenki, orašastih plodova, mahunarki, cvijeća, mesa sitne divljači, plodova mora (školjke i druge manje ribe) te meda. Važno je naglasiti da su namirnice životinjskog porijekla činile samo 3% cjelokupne prehrane paleolitskog čovjeka.

Pozitivni učinci mediteranske prehrane na organizam vidljivi su u gotovo svakoj autoimunoj bolesti zbog njenog protuupalnog djelovanja. Veća konzumacija mediteranske prehrane (maslinovo ulje, voće, povrće, riba) i suzdržavanje od crvenog mesa i mesnih proizvoda, šećera i peciva bilo je povezano s manje kliničke aktivnosti i oštećenja kod sistemskog eritematoznog lupusa (SLE). Istraživanje provedeno ove godine sugerira zaštitni učinak malog unosa životinjske hrane (kao što se preporuča u mediteranskoj prehrani) na autoimunost štitnjače i pozitivan utjecaj takvih prehrambenih navika na redoks ravnotežu i potencijalno na poremećaje povezane s oksidacijskim stresom.

Među preporučenim namirnicama su:

  • hladno prešana ekstra djevičanska ulja (posebice maslinovo)
  • voće (osobito bobičasto; ljubičaste i crvene boje bogato je antocijanima)
  • povrće – posebno zeleno lisnato
  • gljive – osobito shiitake
  • sjemenke i orašasti plodovi (orasi, chia sjemenke, sjemenke lana i sjemenke konoplje)
  • fermentirane namirnice (kefir, kiseli kupus)
  • prirodni začini (posebice kurkuma, đumbir, ružmarin)
  • biljni čajevi (zeleni čaj i čaj od mente)
  • mala plava „masna“ riba (srdela, iverak, losos, haringa)
  • ukoliko ih ne možete isključiti, tada ipak odaberite žitarice koje su integralne i minimalno procesirane.

Potrebno je izbjegavati proizvode „stimulanse“ kao što su: prerađeni šećeri, nezdrave i životinjske masnoće, prazni ugljikohidrati, gluten i kazein jer mogu djelovati upalno i izazvati reakcije imuniteta. Mnogi ljudi ne podnose ni proizvode od soje, kikirikija, orašaste plodove i bjelančevine iz mlijeka. Ostali uobičajeni prehrambeni alergeni nalaze se u biljkama-ponoćnicama poput patlidžana i rajčice.

Bezglutenska prehrana

Budući da celijakija i druge autoimune bolesti dijele zajedničke genetske, okolišne i imunološke čimbenike nastanka, provedena su istraživanja na temu terapeutskih učinaka prehrane bez glutena u bolesnika s ostalim autoimunim bolestima. Čini se da je konzumacija glutena povezana s progresijom autoimunih bolesti.

Veganska dijeta bez glutena, imala je dokazane kliničke koristi kod određenih bolesnika s reumatoidnim artritisom koje mogu biti rezultat smanjene imunoreaktivnosti na antigene hrane koji se uklanjaju restriktivnom prehranom. Veganska prehrana bez glutena u bolesnika s reumatoidnim artritisom pokreće promjene koje su potencijalno ateroprotektivne i protuupalne. Treba napomenuti da je primijećeno da gluten-specifične T stanice migriraju iz sluznice crijeva u perifernu krv nakon izazivanja glutena, što ukazuje na dodatni mehanizam zglobne patologije kod celijakije i sugeriraju osnovu za dobrobit prehrane bez glutena.

Dobrobit bezglutenske prehrane prikazana je i kod multiple skleroze. Utvrđena je povećana prevalencija antitijela povezanih s celijakijom u populaciji bolesnika s recidivno-remitentnom multiplom sklerozom, a 11 % te populacije dijagnosticirana je celijakija. To je 5 do 10 puta veće od prevalencije u normalnoj populaciji. Nadalje, 32 % bliskih srodnika ove populacije imalo je pozitivnu serologiju na celijakiju. Međutim, za ovo istraživanje najrelevantnije je da je „odgovor na bezglutensku prehranu bio izvrstan kod svih, kako s probavnog, tako i s neurološkog stajališta u prosječnom razdoblju praćenja od tri godine”.

Vitamin D – temelj suplementacije kod autoimunih bolesti

Življenje na područjima udaljenijim od ekvatora i posljedično manja mogućnost apsorpcije vitamina D iz sunca, pokazali su se kao čimbenici rizika obolijevanja od autoimunih bolesti. Naglašena je uloga vitamina D u patofiziologiji autoimunih bolesti, uključujući: inzulin ovisni dijabetes melitus tipa 1, autoimune bolesti štitnjače, multiplu sklerozu, psorijazu, upalne bolesti crijeva, sistemski eritemski lupus i reumatoidni artritis.

Vitamin D sudjeluje u nekoliko procesa obrane organizma od patogena, uključujući održavanje barijerne funkcije u crijevima, regulirajući uske spojeve gena i apoptozu (staničnu smrt) epitelnih stanica crijeva. Sezonsko pogoršanje upalnih bolesti crijeva tijekom zime povezano je s nedostatkom izloženosti suncu, odnosno vitaminu D. Većina oboljelih od autoimunih bolesti ima deficit vitamina D u organizmu. Uočeno je da kod multiple skleroze sezonski dolazi do pojave novih lezija na mozgu prilikom snimanja magnetske rezonance, s aktivnijim lezijama viđenim u proljeće u usporedbi s jeseni. Općenito, najviše oboljelih od multiple skleroze ima na područjima udaljenima od ekvatora, odnosno u Skandinaviji.

Učinkovitost primjene vitamina D kod autoimunih bolesti najvidljivije je kod psorijaze. Analozi vitamina D koriste se za liječenje blage do umjerene psorijaze. Globalna procjena učinkovitosti pokazala je da se kod 30 – 50 % bolesnika stanje značajno popravilo ili su imali potpuno oporavljenu kožu nakon 4 – 6 tjedana.

Povećajte razinu mikronutrijenata

Nedostatak hranjivih tvari mnogo je češći nego što mislite. Uz obilje toksina i stresa u našim životima ovih dana, naše tijelo zahtijeva veće količine zaštitnih mikronutrijenata nego prije 10, 50, a da ne govorimo 100 godina. Zbog kvalitete tla i vode, industrijskih, poljoprivrednih praksi i načina na koji se životinje uzgajaju za hranu, mnogi od nas dobivaju manje ovih hranjivih tvari nego ikad prije.

Deficit mikronutrijenata se povezuje s: mitohondrijskom disfukcijom, pojavom autoimune reakcije, preranog i ubrzanog starenja te smanjenjem raspoložive antioksidacijske zaštite. Naše tijelo preferira hranjive tvari u određenim oblicima u odnosu na druge. Primjerice, postoji velika razlika između djelotvornosti cijanokobalamina i metilkobalamina (oblici vitamina B12) ili L-selenometionina i natrijevog selenata. U slučaju vitamina B12, naše tijelo uvelike preferira metilkobalamin, kao i oblike minerala koji su kelirani odnosno vezani na aminokiseline; pa je tako u slučaju selena, najbolji oblik za apsorpciju je: L-selenometionin.

Thyroideal+ sadrži upravo te oblike povećane bioraspoloživosti te popunjava nutritivne „praznine“ kako bi osigurao optimalnu količinu ovih mikronutrijenata za održavanje i jačanje zdravlja cijelog organizma.

Smanjite oksidacijski stres unosom antioksidanasa koji vole štitnjaču

Vitamin E je uobičajeni naziv za skupinu srodnih tvari, poznatih i kao tokoferoli; postoje alfa-, beta-, gama- i delta-tokoferoli. Alfa-tokoferol najčešći je i najsnažniji oblik vitamina E. Budući da je topiv u masnoćama, taj se vitamin dugo može skladištiti u organizmu, uglavnom u masnom tkivu i jetri. Nalazi se u samo nekim vrstama hrane, i to onima bogatima masnoćama, pa je dovoljne količine teško unijeti prehranom s malo masnoća.

Jedna od glavnih uloga vitamina E je zaštita staničnih membrana te je danas najpoznatiji zbog antioksidacijskog djelovanja. Koristan je u sprječavanju raznih bolesti jer pomaže u neutralizaciji slobodnih radikala – nestabilnih molekula kisika koje oštećuju stanice.

Nisu sve multivitaminske formulacije stvorene jednake!

Većina multivitamina ima premalo ključnih nutrijenata, a često ti nutrijenti mogu u našem tijelu biti u teškom deficitu.

Kada smo formulirali Thyroideal+, pobrinuli smo se da uključimo ključne nutrijente koje vaša štitnjača i tijelo trebaju i to u obliku koji su u većim, poželjnim dozama, lako dostupni i upotrebljivi. Iako smo ga osmislili da bude savršen multivitamin za gotovo sve nas, napravljen je po mjeri za ljude koje imaju neku vrstu disbalansa štitnjače – jer Thyroideal+ pomaže u poticanju njene optimalne funkcije i upravo zato je savršeni suputnik na vašem/našem putu u ravnotežu.

Hvala Vam što ste izdvojili vrijeme za čitanje ovog teksta! Ako Vam se svidio, podijelite ga s nekom dragom osobom za koju znate da bi ga trebala pročitati kako bismo zajedno povećali svijest o važnosti zdravlja štitnjače!


Literatura:

1.Pocovi-Gerardino G, Correa-Rodríguez M, Callejas-Rubio JL, et al. Beneficial effect of Mediterranean diet on disease activity and cardiovascular risk in systemic lupus erythematosus patients: a cross-sectional study. Rheumatology (Oxford). 2021;60(1):160-169. doi:10.1093/rheumatology/keaa210.

2.Ruggeri RM, Giovinazzo S, Barbalace MC, et al. Influence of Dietary Habits on Oxidative Stress Markers in Hashimoto’s Thyroiditis [published correction appears in Thyroid. 2021 Apr;31(4):709]. Thyroid. 2021;31(1):96-105. doi:10.1089/thy.2020.0299.

3.Lerner A, Shoenfeld Y, Matthias T. Adverse effects of gluten ingestion and advantages of gluten withdrawal in nonceliac autoimmune disease. Nutr Rev. 2017;75(12):1046-1058. doi:10.1093/nutrit/nux054.