Seksualna funkcija

Kriterij za dijagnozu seksualne disfunkcije definiran je kao nemogućnost ostvarivanja spolnog odnosa uslijed biološkog ili psihološkog uzroka. Seksualna disfunkcija pogađa milijune muškaraca i njihove partnerice te utječe na kvalitetu njihovih života.

• Učestalost se kreće od 5 % u dobi od 20 do 24 godine te čak do 50 % kod muškaraca u dobi od 55 do 59 godina.
• Uzroke seksualne disfunkcije možemo podijeliti u tri osnovne skupine čimbenika: (1) psihološke, (2) tjelesne i (3) kombinaciju psiholoških i tjelesnih.
• Vaskularne bolesti i dijabetes dva su osnovna tjelesna uzroka impotencije.

(Ne)plodnost

Svjetska zdravstvena organizacija neplodnost definira kao nemogućnost ostvarivanja trudnoće nakon najmanje godinu dana redovitih nezaštićenih spolnih odnosa.

• Dijagnoza je to s kojom se danas suočava čak 10 – 15 % parova. Uzrok se pronalazi podjednako u oba spola, a u nekim slučajevima ostaje nepoznat (idiopatski).
• Epidemiološki podaci pokazuju kako je broj neplodnih parova u blagom porastu u posljednjih 30 godina.
• U 50 % slučajeva uzrok neplodnosti je ženski čimbenik, a u ostalih 50 % uzrok je muški čimbenik. Međutim, postoje i situacije u kojima se javlja udruženi čimbenik neplodnosti, gdje i žena i muškarac imaju određeni problem.
• Također, među različitim slučajevima neplodnosti parova javlja se i idiopatska odnosno nerazjašnjena neplodnost gdje liječnici ne mogu utvrditi iz kojeg razloga do trudnoće ne dolazi.

 

Cink

Cink doprinosi održavanju normalne razine testosterona u krvi, a pojavljuje se u sjemenoj tekućini u visokoj koncentraciji te ima važnu ulogu u fiziologiji spermija - utječe na fleksibilnost i stabilizaciju njihove membrane. Isto tako, sudjeluje u spermatogenezi u posljednjoj fazi razvoja gdje omogućuje postizanje zrelosti i pokretljivosti spermija. Nedostatak cinka za vrijeme spermatogeneze jedan je od razloga abnormalnog rasta spermija, dok njegova adekvatna koncentracija može utjecati na produljenje životnog vijeka ejakuliranog spermija i samim time se povećava šansa za oplodnju. Isto tako, cink je esencijalan u začeću te u početnim fazama embriogeneze, odnosno pri implantaciji embrija (Fallah i sur., 2018).

 

Selen

Selen je esencijalni element u tragovima koji sudjeluje u brojnim fiziološkim funkcijama organizma poput antioksidacijskog djelovanja, utjecaja na plodnost, imunološki sustav, metabolizam štitnjače i drugih.

Studija Morbata i suradnika iz 2018. godine pokazala je značajno povećanje broja spermija, poboljšanje pokretljivosti, preživljenja i bolju morfologiju spermija te povećanje volumena ejakulata ispitanika nakon tri mjeseca uzimanja 50 µg selena u usporedbi s rezultatima prije studije. Rezultati ove studije podudaraju se s rezultatima drugih istraživanja koje potvrđuju kako je selen esenijalni nutrijent za normalnu spermatogenezu.

Selen također utječe na histološku građu testisa. Nedostatak selena tijekom rasta i razvoja može uzrokovati usporen rast testisa te kasniji ulazak u pubertet.

Selen je glavni konstituent selenoproteina koji imaju različite uloge u muškoj plodnosti. Tako selen djeluje kao unutarstanični antioksidans u membranama testisa, ima zaštitnu ulogu epitela epididimisa te štiti spermije tijekom posljednje faze njihovog sazrijevanja od oksidacijskih oštećenja.

• Učestalost se kreće od 5 % u dobi od 20 do 24 godine te čak do 50 % kod muškaraca u dobi od 55 do 59 godina.
• Uzroke seksualne disfunkcije možemo podijeliti u tri osnovne skupine čimbenika: (1) psihološke, (2) tjelesne i (3) kombinaciju psiholoških i tjelesnih.
• Vaskularne bolesti i dijabetes dva su osnovna tjelesna uzroka impotencije.

Oksidacijski stres – važnost folne kiseline, vitamina E, selena, cinka i bakra

Antioksidansi prisutni u sjemenoj tekućini i spermijima imaju ulogu u održavanju antioksidacijske ravnoteže. Pretjerana koncentracija reaktivnih kisikovih spojeva; ROS (engl. Reactive Oxygen Species, ROS), a istovremeno preniska koncentracija antioksidansa definiramo kao stanje oksidacijskog stresa uslijed kojeg dolazi do strukturnih oštećenja DNK u stanicama spermija, oštećenja njihove membrane i smanjenja pokretljivosti spermija, što posljedično dovodi do neplodnosti. Visoka razina oksidacijskog stresa povezana je s narušenom pokretljivošću i brojem spermija, kao i smanjenom sposobnošću prodiranja spermija u jajnu stanicu.

Postoje brojni znanstveni dokazi o povezanosti unosa antioksidansa, posebno likopena, vitamin E, selena i folne kiseline na poboljšanje markera oksidacijskog stresa u sjemenoj tekućini (Pakrashi, 2014).

• Vitamin E prekida lančanu reakciju stvaranja slobodnih radikala u membrani spermija (Wen, 2006) stoga nije iznenađujuće da su i rezultati studije objavljene 2005. godine u časopisu Human Reproduction pokazali kako je veći unos vitamina E povezan s boljom pokretljivošću spermija u zdravih muškaraca (Eskenazi i sur., 2005).
• Budući da, uz djelovanje na erektilnu funkciju, također ima sposobnost i eliminacije slobodnih radikala, folna kiselina se koristi u liječenju neplodnosti. Uzimanje folne kiseline povezano je s povećanjem omjera reduciranog i oksidiranog oblika glutationa, jednog od najvažnijih tjelesnih antioksidansa (Joshi i sur., 2001).