Važnost aktivne folne kiseline u trudnoći

Posljednjih godina sve se više ističe važnost unosa odgovarajuće količine folata za zdrav razvoj fetusa u trudnica.

Koje su to važnosti folata, zašto ih je posebno bitno prije i tijekom trudnoće unositi u organizam te koja je važnost aktivnog oblika folne kiseline u trudnoći, pročitajte u nastavku.

 

Folati i trudnoća

Trudnoća je razdoblje u kojem tijelo trudnica ima povećane nutritivne potrebe za vitaminima, mineralima, bjelančevinama, ali i blago povišene energetske potrebe. Jedan od ključnih elemenata za zdravlje trudnice i zdrav razvoj djeteta jest folna kiselina. Tijekom trudnoće su potrebe unosa folne kiseline povišene, a svakodnevnom prehranom vrlo često ju nismo u mogućnosti unijeti u dovoljnoj količini. 

Danas su na tržištu dostupni brojni prenatalni dodaci prehrani i ono na što svakako treba obratiti pozornost jest koji oblik folne kiseline sadrže.

 

Folati i (aktivna) folna kiselina

U medicinskoj literaturi, folat je naziv za sve preparate koji sadrže vitamin B9, bilo da se pojavljuju u prirodi, da su dodani hrani ili pak sintetski stvoreni. Folati su se ranije nazivali vitamin B9 pa i folacin.

U kontekstu vitamina B9 postoje 3 njegova različita oblika:

  • folat: oblik prisutan u hrani,
  • folna kiselina: sintetski oblik, prisutan u formulacijama većine dodataka prehrani te
  • aktivni oblik folne kiseline koji se naziva 5-metiltetrahidrofolat (5-MTHF).


Svi oblici folata, jednom kad se metaboliziraju u crijevima, se u krvi nalaze uglavnom u formi 5-metiltetrahidrofolata.


Pravilnom i raznovrsnom prehranom kojom unosimo dovoljno citrusa, kelja, zelenog lisnatog povrća i grahorica, možemo unijeti i dovoljno folata. Međutim, realnost je ipak nešto drugačija, deficit je sve češći i rašireniji pa zato mnoge zemlje provode obavezno obogaćivanje hrane (žitarica) folnom kiselinom (SAD i Kanada)1.


Istraživanja su pokazala kako folna kiselina ima bolje karakteristike u odnosu na folate, prije svega ju naše tijelo lakše apsorbira u odnosu na folate iz hrane1. Uz to, folna kiselina je stabilnijeg kemijskog oblika, a ono što je bitno zapamtiti jest da nije zastupljena u prirodi tj. hranom ju ne možemo unijeti u oranizam, već je dostupna samo u sintetskom obliku. Jednom kada je apsorbirana u tijelu, folna kiselina metaboličkim reakcijama prelazi u aktivni oblik 5-metiltetrahidrofolat koji je tijelu oblik od najveće koristi i funkcije te je jedini oblik folata kojeg ljudsko tijelo može u potpunosti iskoristiti1.

 

Mogući problemi metabolizma folata

U metaboličkim reakcijama pretvorbe sintetske folne kiseline u biološki aktivan oblik folne kiseline (5-MTHF) sudjeluje enzim 5,10-metilentetrahidrofolat reduktaza (MTHFR), za koji gotovo 50% dijela ženske populacije ima polimorfizam2. Pri pojavi polimorfizma enzima MTHFR dolazi do smanjene aktivnosti enzima, a time i smanjene mogućnosti metaboliziranja folne kiseline. Kao posljedicu polimorfizma, ove osobe imaju i povišenu razinu homocisteina u krvi te veći rizik za razvojem defekata neuralne cijevi u trudnoći1.

Dakle, u navedenim slučajevima, upotrebom aktivne folne kiseline (5-MTHF) može se izbjeći utjecaj polimofrizma u metabolizmu folata, a time i spriječiti deficit ovog važnog nutrijenta u tijelu (buduće) majke3.

 

Deficit folata u trudnoći  kako ga izbjeći

Nedostatak unosa folne kiseline tijekom trudnoće stavlja se u vezu s urođenim anomalijama fetusa i oštećenjima neuralne cijevi4. Najčešća i najopasnija oštećenja tijekom razvoja središnjeg živčanog sustava su oštećenja neuralne cijevi, a njezino zatvaranje započinje između 3. i 4. tjedna trudnoće.

Odgovarajućim unosom folata prije trudnoće postiže se zdrav razvoj fetusa, stoga se dodatke prehrani s folnom kiselinom preporuča konzumirati najmanje 3 mjeseca prije planirane trudnoće. Folati su bitni u sintezi svih novih stanica, sintezi crvenih krvnih stanica, za normalan metabolizam imunološkog sustava, smanjenje opasnosti od spontanog pobačaja te za poticanje stvaranja majčinog mlijeka u vrijeme dojenja4.

Međutim, mnoge trudnice nisu svjesne važnosti nadoknađivanja folata - ispitivanja su pokazala da samo 20% trudnica u Hrvatskoj uzima folnu kiselinu na način kako je to preporučeno5.

Prema hrvatskim nacionalnim preporukama, ujedno i preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, žene koje planiraju trudnoću trebale bi dodatke s folnom kiselinom uzimati već najmanje tri mjeseca prije trudnoće i još barem prva tri mjeseca trudnoće, i to u dozi od najmanje 400 µg na dan6.

 

Evolucija života - Almagea® PRENATAL OMEGA3+

Almagea® PRENATAL OMEGA3+ je inovativan dodatak prehrani nove generacije namijenjen ženama koje planiraju trudnoću, trudnicama i dojiljama.

  • Osigurava povećane potrebe za omega-3 masnim kiselinama (EPA i DHA), folnom kiselinom i aktivnim oblikom folne kiseline, željezom, jodom te vitaminima B6, B12, D i E.

  • Almagea® PRENATAL OMEGA3+ dostupan je u inovativnoj Licaps® DuoCap kapsuli™ koja nudi mogućnost „2 u 1“ primjene. Vitamini i minerali smješteni su u unutrarnjoj manjoj kapsuli, a vanjska kapsula s tekućim punjenjem sadrži omega- 3 masne kiseline iz ribljeg ulja. Riblje ulje pročišćeno je najstrožom metodom čišćenja: metodom molekulske destilacije.

 

Proizvod potražite u ljekarnama ili na našem web shopu.

 

Literatura:

1. Scaglione, F., Panzavolta, G. (2014) Folate, folic acid and 5-methyltetrahydrofolate are not the same thing, Xenobiotica. 44, 480-488.

2. Czeizel, A.E., Dudás, I., Vereczkey, A., Bánhidy, F. (2013) Folate deficiency and folic acid supplementation: the prevention of neural-tube defects and congenital heart defects. Nutrients. 5, 4760-4775.

3. Molloy, A.M., Kirke, P.N., Brody, L.C., Scott, J.M., Mills, J.L. Effects of folate and vitamin B12 deficiencies during pregnancy on fetal, infant, and child development. (2008) Food Nutr. Bull. 29, 101-111.

4. Novak Antolič, Ž. i sur. (2015) Klinična prehrana v nosečnosti, Medicinska fakulteta, Univerza v Ljubljani.

5. Taruscio, D. et al. European Recommendations for Primary Prevention of Congenital Anomalies: A Joined Effort of EUROCAT and EUROPLAN Projects to Facilitate Inclusion of This Topic in the National Rare Disease Plans. (2014) Public Health Genomics. 17, 115-123. doi: 10.1159/000360602

6. Cawley, S., Mullaney, L., McKeating, A., McCartney, D., Turner, M.J. (2016) A review of European guidelines on periconceptional folic acid supplementation. Eur. J. Clin. Nutr. 70, 143–154. https://doi.org/10.1038/ejcn.2015.131

 

 

 

Dodatno

Prijavite se na naš newsletter & pratite nas na Facebooku i Instagramu