Podržite ravnotežu hormona štitnjače

Štitnjača je mala, ali iznimno važna žlijezda smještena u sredini donjeg dijela vrata. Sastoji se od dva režnja, desnog i lijevog, koji zajedno svojim oblikom podsjećaju na leptira. Ova žlijezda je ključni dio ljudskog endokrinog sustava te, u suradnji sa središnjim živčanim i imunosnim sustavom, ima važnu ulogu u regulaciji tjelesnog metabolizma.

Štitnjača proizvodi dva glavna hormona, trijodtironin (T3) i tiroksin (T4), koji utječu na funkcioniranje gotovo svake stanice u tijelu. Hormoni štitnjače reguliraju rad srca, mozga, jetre, bubrega i kože, a ključni su za održavanje ravnoteže metabolizma. Da bi se uspješno proizveli T3 i T4, tijelu su potrebni mikroelement jod i aminokiselina tirozin, koji služe kao gradivni blokovi u sintezi ovih hormona.

Hormoni štitnjače povećavaju metaboličku aktivnost tkiva te sudjeluju u regulaciji brojnih tjelesnih funkcija, od kontrole reproduktivnog sustava, preko odgovora na stres i imunološke reakcije, do regulacije potrošnje kisika, tjelesne temperature i krvnog tlaka. Zbog sveobuhvatnog utjecaja koji imaju, bilo kakve promjene u proizvodnji ovih hormona mogu uzrokovati značajne poremećaje u zdravlju.

Hormonski disbalans i simptomi

Hormonski disbalans nastaje kada štitnjača proizvodi previše ili premalo hormona. Simptomi hormonskog disbalansa mogu biti vrlo raznoliki i ponekad teško prepoznatljivi, no najčešće se javljaju:

• umor i iscrpljenost
• povećanje ili gubitak tjelesne težine bez očitog razloga
• osjećaj hladnoće ili topline
• promjene u koži i kosi (suhoća, lomljivost)
• poremećaji raspoloženja, depresija ili tjeskoba
• problemi s koncentracijom i pamćenjem
• nepravilnosti u menstrualnom ciklusu kod žena
• usporeni rad srca ili ubrzan rad srca

Najčešći poremećaji rada štitnjače su hipotireoza (smanjena funkcija štitnjače) i hipertireoza (pojačana funkcija štitnjače). Hipotireoza nastaje kada štitnjača ne proizvodi dovoljno hormona, a to može biti posljedica autoimune bolesti poput Hashimotovog tireoiditisa, nedostatka joda, kirurškog uklanjanja štitnjače ili određenih lijekova. Simptomi najčešće uključuju umor, debljanje, suhoću kože, zatvor, depresiju, osjećaj hladnoće i usporenu koncentraciju. Hipertireoza je stanje prekomjerne proizvodnje hormona, često uzrokovano Gravesovom bolešću ili čvorovima na štitnjači. Najčešći simptomi su ubrzan rad srca, nervoza, gubitak težine, pojačano znojenje i nesanica.

Prevalencija bolesti štitnjače

Bolesti štitnjače vrlo su česte i predstavljaju jedan od najčešćih endokrinih poremećaja. Prevalencija hipotireoze, primjerice, varira u različitim populacijama, no procjenjuje se da zahvaća između 3 i 10 % odrasle populacije, a veća je kod žena i starijih osoba. Hipertireoza je nešto rjeđa, ali može uzrokovati ozbiljne zdravstvene komplikacije ako se ne liječi na vrijeme. Pored ovih stanja, česte su i autoimune bolesti štitnjače, poput već spomenute Hashimotove bolesti i Gravesove bolesti, koje dovode do kroničnih poremećaja proizvodnje hormona.

Osim autoimunih bolesti, poremećaji štitnjače uključuju benigne čvorove i, rjeđe, karcinom štitnjače. Važno je redovito pratiti funkciju štitnjače kod osoba s rizikom, osobito kod žena, starijih osoba i onih s obiteljskom poviješću bolesti štitnjače.

Nutrijenti ključni za zdravlje štitnjače

Uz pravilnu prehranu, dodatci prehrani mogu značajno podržati zdravlje štitnjače i pomoći u održavanju hormonske ravnoteže. Almagea® Thyroideal+ je formulacija posebno osmišljena za optimalnu podršku funkcije štitnjače. Ova formulacija, uz vitamine B₁, B_3, B_12, vitamin E, folnu kiselinu i bakar sadrži pažljivo odabrane nutrijente ključne za pravilno funkcioniranje ove žlijezde poput:

• selena koji doprinosi normalnoj funkciji štitnjače, posebno u pretvorbi hormona T₄ u aktivni oblik T_3,

• vitamina B₆ koji pomaže u regulaciji hormonske aktivnosti i
• joda koji je ključan za normalnu proizvodnju hormona i normalnu funkciju štitnjače.

Ova kombinacija čini Almagea Thyroideal+ učinkovitim saveznikom zdrave štitnjače.

Izvori:

1. Brent, G. A. (2012). Mechanisms of thyroid hormone action. The Journal ofClinicalInvestigation, 122(9), 3035–3043.
2. Duntas, L. H., &Benvenga, S. (2015). Selenium: An element for life. Endocrine, 48(3), 756–775.
3. Garmendia Madariaga, A., Santos Palacios, S., Guillén-Grima, F., &Galofré, J. C. (2014). The incidence and prevalence of thyroid dysfunction in Europe: a meta-analysis. The Journal of clinical endocrinology and metabolism, 99(3), 923–931.
4. Jameson, J. L., &Mandel, S. J. (2022). Disorders of the thyroid gland. In Harrison’s Principles of Internal Medicine (21st ed., pp. 3115–3134). McGraw-Hill Education.
5. Pearce, E. N., &Andersson, M. (2018). Thyroid hormone synthesis and metabolism. Best Practice& Research ClinicalEndocrinology&Metabolism, 32(5), 557–568.
6. Peeters, R. P. (2017). Thyroid hormone signaling and deiodinases. CurrentOpinioninEndocrinology, DiabetesandObesity, 24(5), 354–359.
7. Zimmermann, M. B. (2009). Iodine deficiency. EndocrineReviews, 30(4), 376–408.